U provedenom istraživanju većina je roditelja potvrdila kako osjećaju tjeskobu zbog toga što njihova djeca koriste društvene mreže. Dok se diljem svijeta vode žustre rasprave o tome treba li zabraniti platforme poput Instagrama, TikToka i Snapchata za mlađe od 16 godina, stručnjaci se slažu da prekomjerno “doom-scrollanje” na internetu nije dobro za mentalno zdravlje mladih.
No, čini se da bi majke i očevi trebali prvo krenuti od sebe. Prema novom istraživanju, čak 21 posto roditelja priznalo je da je ovisno o vlastitim kanalima na društvenim mrežama poput Facebooka, Instagrama i X-a, a sličan postotak, njih 23 posto, zbog toga pati od anksioznosti. Čak 15 posto roditelja izjavilo je da se redovito osjećaju tužno ili depresivno zbog količine vremena koju provode na društvenim mrežama.
Istraživači su za potrebe ankete ispitali dvije tisuće roditelja i 700 djece u dobi od 11 do 17 godina, kako u Ujedinjenom Kraljevstvu, tako i u SAD-u. Više od dvije trećine ispitanika, točnije 68 posto roditelja i 66 posto njihove djece, prijavilo je barem jedan fizički ili emocionalni simptom povezan s korištenjem društvenih mreža.
Iako mnoge zemlje razmatraju uvođenje sličnih mjera kao što je nedavna australska zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 godina, stručnjaci upozoravaju da je način na koji roditelji sami koriste društvene mreže puno važniji za njihovu djecu od dobnih ograničenja ili pragova. Nisu samo tinejdžeri ti koji su ovisni, već i njihovi roditelji, što potvrđuje podatak da jedan od pet odraslih priznaje ovisnost.
Roditelji nameću stroža pravila, a oni sami imaju problem
Prema jednoj akademskoj studiji objavljenoj prošle godine u časopisu Journal of Paediatric Nursing, mladi čiji su roditelji priznali da su “zalijepljeni” za svoje mobilne telefone imaju veću vjerojatnost problematičnog korištenja društvenih mreža.
Paradoksalno, ti isti roditelji češće nameću stroža pravila, poput redovitog oduzimanja uređaja kako bi pokušali ograničiti izloženost štetnom online sadržaju. Druge studije također su otkrile da društveni status i bogatstvo ne čine nužno razliku kada je u pitanju korištenje društvenih mreža, pri čemu su djeca bogatijih roditelja, s pristupom više uređaja, jednako podložna razvoju ovisnosti kao i ona iz nižih socioekonomskih slojeva.
Mike Bennett, tehnološki poduzetnik i osnivač aplikacije Sway.ly, koja ima za cilj poboljšati edukaciju i sigurnost djece na internetu, izjavio je kako je predložena zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 godina vjerojatno “neprovediva” i mogla bi odvratiti roditelje od “stvarnog problema ponašanja vezanog uz mobilne telefone i društvene mreže unutar obiteljskog doma”.
Bennett tvrdi da se pravi pokazatelj korištenja društvenih mreža kod djeteta ne krije u njegovoj dobi, već u tome koliko vremena njihovi roditelji provode koristeći takve aplikacije ili sudjelujući u online interakcijama.
Roditeljima i djeci potrebno više edukacije
Britanska vlada nedavno je pokrenula javno savjetovanje o tome treba li zabraniti društvene mreže mlađima od 16 godina, pozivajući roditelje i mlade da iznesu svoje stavove. Razmatraju se i druge drastične intervencije, poput isključivanja značajki koje potiču ovisnost kao što su beskonačno skrolanje i automatska reprodukcija videa, obvezni “policijski sat” za poboljšanje navika spavanja djece te jačanje metoda provjere dobi.
Međutim, Bennett smatra da su, umjesto zabrana i ograničenja, roditeljima i djeci potrebni “više edukacije i bolji razgovori o sadržaju kako bi naučili donositi zdrave digitalne odluke”. Njegova aplikacija, koja košta oko tri eura mjesečno po korisniku, koristi naprednu tehnologiju umjetne inteligencije za prepoznavanje i filtriranje 36 različitih vrsta štetnog sadržaja, kako navodi Daily Mail Online.
Osim što šalje upozorenje roditeljima da je njihovo dijete možda vidjelo nešto neprikladno, Sway.ly pokušava educirati mlade korisnike dajući im prijedloge, na primjer da prestanu pratiti ili blokiraju račune koji prikazuju nerealne slike tijela ili glamuriziraju samoozljeđivanje ili nasilje.
“Zabrana društvenih mreža može zvučati odlučno i rezonirati s razumljivo tjeskobnim roditeljima, ali mladi nam jasno govore da prohibicija neće funkcionirati. Dokazi pokazuju da pozitivno sudjelovanje roditelja, poput otvorenih razgovora o sadržaju, granicama i online iskustvima, značajno smanjuje rizik. Opće zabrane, s druge strane, riskiraju guranje aktivnosti u ilegalu i prekidanje komunikacije koja je obiteljima najpotrebnija”, objasnio je Bennett.
Ovaj otac troje djece dodao je da je ključ stvaranja digitalno zdravije djece, a time i budućih digitalno zdravijih odraslih, u zajedničkoj edukaciji djece i roditelja o korištenju društvenih mreža.
“Djeci ne treba panika; treba im angažman. Roditelji moraju razgovarati sa svojom djecom o tome koliko vremena kao obitelj svi provode na društvenim mrežama i što na njima gledaju. Tako mogu uspostaviti realne granice privatnosti i dobi te osigurati da svaki član obitelji, bez obzira na godine, razumije rizike povezane s boravkom na internetu”, zaključio je.
