Pola godine nakon napada na Policijsku postaju u Bosanskoj Krupi, koji je okarakteriziran kao teroristički, istraga u ovom predmetu još uvijek nije okončana, potvrđeno je za Detektor. Pet osoba koje su uhićene tijekom istrage i dalje su pod mjerama zabrane, ali protiv njih još uvijek nisu podignute optužnice, a javnosti nisu poznate konkretne informacije o statusu istrage.
Napad se dogodio 24. listopada 2024. godine, kada je maloljetna osoba hladnim oružjem usmrtila jednog, a teško ranila drugog policijskog službenika u Bosanskoj Krupi. Događaj je izazvao brojne reakcije i otvorio pitanja o propustima u prevenciji nasilnog ekstremizma. Državno tužiteljstvo, koje vodi istragu, nije javno objavilo detalje, osim na ročištima o produljenju pritvora i mjerama zabrane, niti je do sada podignulo optužnicu.
Čeka se tužiteljska odluka
„Predmet je u radu. Kada bude donesena tužiteljska odluka, javnost će biti obaviještena“, kratko su poručili iz Tužiteljstva BiH za Detektor.
Rusmir Karkin, odvjetnik pet osoba osumnjičenih u ovom predmetu, kazao je da oni i dalje čekaju odluku Tužiteljstva, te da su njegovi klijenti pod mjerama zabrane koje je odredio Sud BiH.
„Obvezni su tjedno se javljati Policijskoj upravi Bosanska Krupa, zabranjeno im je napuštanje teritorija te općine, a jednom od njih i kontaktiranje s određenom osobom“, pojašnjava Karkin.
Naglašava kako je problematično to što istraga traje toliko dugo, a da su njegovi branjenici izloženi javnom pritisku bez konkretnih optužbi. Dodaje i kako je nadležni tužitelj u međuvremenu podnio ostavku.
Iz Suda BiH su objasnili da su posljednjim rješenjem utvrdili kako i dalje postoje razlozi za primjenu mjera zabrane putovanja i kontakta, dok je mjera obveznog javljanja policiji ublažena. Petorica osumnjičenih i dalje imaju isti status jer istraga još traje.
Osobe su uhićene nekoliko dana nakon napada, u akciji državnih policijskih agencija. Trojici je 29. listopada izrečena mjera kućnog pritvora, a dvojici zabrana napuštanja općine. Obrana nije imala primjedbe na prijedlog Tužiteljstva, već se formalno složila i obećala da će se mjere poštovati.
Istraga zatvorena za javnost
Senad Dupovac, odvjetnik s iskustvom u predmetima terorizma i sudjelovanja na stranim ratištima, smatra da je problem i zatvorenost istrage, ali i neučinkovitost Tužiteljstva koje tako prikriva nedostatak aktivnosti.
„Vidljivo je to i po broju podignutih optužnica. Možda se netransparentnošću pokušava prikriti neefikasnost“, dodaje Dupovac.
Smatra i da se pogriješilo već kod kvalifikacije događaja kao „terorističkog napada“, jer je riječ o pojedinačnom činu jednog tinejdžera, koji ne ispunjava elemente terorizma.
„Slični slučajevi u Zapadnoj Europi, pa čak i u Srbiji, gdje je bilo i više žrtava, nisu okarakterizirani kao teroristički napadi“, zaključuje Dupovac.
Poseban slučaj zbog maloljetnika
Uz istragu Državnog tužiteljstva nad pet osumnjičenih, Tužiteljstvo Unsko-sanskog kantona vodilo je istragu o samom ubojstvu i ranjavanju policajaca. Na temelju njihovih prijedloga, Općinski sud u Bosanskoj Krupi je u siječnju ove godine donio rješenje o smještanju maloljetnog počinitelja u odgojno-popravni dom.
Zbog specifičnosti slučaja koji uključuje maloljetnu osobu, iz suda napominju kako im zakon ne dopušta iznošenje dodatnih informacija.
Slično ističe i Kantonalno tužiteljstvo, ali uz dostavu izvještaja u kojima su kronološki navedeni dostupni podaci o postupku. Navode da su pritom poštovali Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u kaznenom postupku FBiH.
Sustav nije prepoznao prijetnju
Detektor je ranije analizirao kako su kašnjenje i nedostatak transparentnosti unutar sustava za prevenciju terorizma omogućili da maloljetni počinitelj ostane neotkriven. Stručnjaci su kao ključne probleme izdvojili kronični nedostatak kadra i sredstava te tromost u otklanjanju propusta.
Jasmin Ahić, dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, smatra da neinformiranje javnosti tijekom istrage nije neuobičajeno i da se radi o redovnoj praksi koja ima svoju svrhu u prevenciji sličnih incidenata.
„Zbog osjetljivosti slučaja, maloljetnika i mogućeg političkog iskorištavanja u svrhe islamofobije, što se odmah pojavilo iz entiteta RS, usvojila se praksa tišine, čak i u najjačim sigurnosnim sustavima“, navodi Ahić.
Društvo koje treba iscjeljenje
Ahić dodaje da su sigurnosne agencije pokazale visoku razinu spremnosti, te da će slučaj iz Bosanske Krupe pomoći institucijama da se dodatno ojačaju i poboljšaju u borbi protiv radikalizma.
„Rasvjetljavanje ovog slučaja treba poslužiti kao vodič za sve profesionalce u sigurnosnom, pravosudnom i socijalnom sustavu. Samo zajednički pristup svih nadležnih može biti lijek za jedno oboljelo društvo – a naše društvo to, nažalost, jest, i moramo ga mijenjati“, zaključuje Ahić.
