Pad nadstrešnice u Novom Sadu postao je tragičan simbol sistemske korupcije, nepotizma i neadekvatnih kontrolnih mehanizama koji bi trebali štititi građane, ali to ne čine, izjavio je izvjestitelj za Srbiju Tonino Picula u svom prvom izvješću o Srbiji u Europskom parlamentu.
Mediji uglavnom nisu slobodni ni dostupni svima, REM ne funkcionira, pravosuđe selektivno dijeli pravdu, a one koji ukazuju na probleme izlaže se javnim napadima, opisao je Picula političku situaciju u Srbiji, prenosi Fokus.
sustavna korupcija
Picula je rekao da je izvješće pisao u okolnostima obilježenima nediplomatskim praksama, neutemeljenim optužbama, manipulacijama i osobnim napadima.
“Unatoč svemu, ovom poslu pristupio sam profesionalno i s najboljim namjerama, čvrsto vjerujući u otvorenost zajedničkog europskog projekta, transformacijski potencijal procesa pridruživanja Europskoj uniji i koristi koje taj proces donosi građanima kako država članica, tako i država kandidatkinja”, kazao je.
Izvjestitelj Europskog parlamenta istaknuo je da je politička stvarnost u Srbiji već dulje vrijeme izuzetno složena, osobito u posljednjih šest mjeseci.
“Pad nadstrešnice u Novom Sadu, u kojem je život izgubilo 16 građana, postao je tragičan simbol sistemske korupcije, nepotizma i nefunkcionalnih mehanizama kontrole koji bi trebali štititi građane. Danas raspravljamo o državi čije izborno zakonodavstvo ima ozbiljne manjkavosti, gdje mediji nisu slobodni ni dostupni svima, gdje regulatorno tijelo ne funkcionira, pravosuđe dijeli pravdu selektivno, a građani koji upozoravaju na probleme izloženi su javnom linču”, rekao je Picula.
Dodao je i da se osobni podaci prosvjednika objavljuju javno, a protiv njih se koriste neprepoznata i nezakonita sredstva, o čemu navodno izvješćuju i ruske sigurnosne službe.
“Građane EU-a se privodi i protjeruje iz Srbije zbog objava na društvenim mrežama, dok se zemlje članice EU-a i njihovi predstavnici optužuju da stoje iza tzv. obojenih revolucija”, upozorio je Picula.
Velike prepreke na europskom putu
Srbija, prema njegovim riječima, ustrajno odbija uskladiti se s vanjskopolitičkom orijentacijom EU-a, osobito kada je riječ o uvođenju sankcija Rusiji.
“Iako je ostvaren određeni napredak u području konkurentnosti i inkluzivnog rasta, Srbija se i dalje suočava s ozbiljnim preprekama. Nužno je unaprijediti unutarnji politički dijalog, ojačati vladavinu prava, provesti borbu protiv korupcije, postići sveobuhvatan sporazum o normalizaciji odnosa s Kosovom te se u potpunosti uskladiti s vanjskom politikom EU-a. Ključno je i osigurati neovisnost institucija poput REM-a te u cijelosti provesti preporuke OSCE-a i Vijeća Europe o izbornoj reformi, i to kroz transparentan i inkluzivan proces – svakako prije novih izbora”, poručio je.
Naglasio je da gospodarski pokazatelji, iako ponekad pozitivni, ne smiju biti jedino mjerilo napretka, jer Europska unija nije samo zajedničko tržište.
“EU je u posljednjem desetljeću uložila milijarde eura u Srbiju, ali se to u javnoj percepciji i retorici političkih lidera ne prepoznaje. Gospodarski rast često je temeljen na netransparentnim ugovorima izuzetima iz Zakona o javnoj nabavi, a koji osim ekonomske imaju i političke posljedice”, rekao je.
Odgovornost i EU-a
Picula smatra da i sama Europska unija mora preuzeti dio odgovornosti za trenutno stanje:
“Od diplomatskih poruka o vladavini prava, preko bilateralnih trgovinskih sporazuma s velikim članicama, do nedovoljnih ulaganja u ključna područja poput jačanja pravosuđa i borbe protiv korupcije – postoji prostor za samokritiku.”
Neuvjerljiva europska retorika
Posebno je kritizirao dvoličnost u porukama srpskih vlasti:
“Neuvjerljivo zvuči da je Srbija posvećena europskim integracijama dok se istovremeno priprema put u Moskvu i sklapanje novih energetskih sporazuma s Rusijom, bez stvarnih reformi. Pristupanje EU-u je odgovornost države kandidatkinje, a ne izgovor za izbjegavanje vlastite odgovornosti”, istaknuo je.
Poruka mladima
Na kraju, obratio se mladima koji “trče od Beograda do Strasbourga i Bruxellesa”:
“Poštujem njihovu borbu i trud. Njihove poruke čujem od početka i u izvješću ističem iste ciljeve. Oni su budućnost Srbije, a način na koji se vlast odnosi prema njima govori više od bilo kojeg programa. Europski parlament ostat će najglasniji zagovornik proširenja – ali proširenja koje se temelji na stvarnim reformama i usklađenosti s europskim vrijednostima.”
