Počela je javna ponuda dionica (IPO) poljoprivredno-prehrambene kompanije, kojom se namjerava prikupiti između 118 i 141 milijun eura, a potom će dionice biti uvrštene na Zagrebačku burzu, priopćila je ta kompanija.
Javna ponuda odvijat će se do 9. srpnja i uključuje do najviše 6.651.920 dionica, koje bi u dioničarskoj strukturi nakon IPO-a činile minimalno 25 posto (plus 1 dionicu) vlasničkog kapitala tvrtke Žito d.d.
Raspon cijene
Ponuđene dionice mogu se steći u rasponu cijene od 18,50 do 22 eura po jednoj dionici. Sukladno rasponu cijene, javnom ponudom ciljaju se prikupiti sredstva od približno 118 do 141 milijun eura.
Pravo na sudjelovanje u ponudi imaju radnici, mali ulagatelji i kvalificirani ulagatelji. Pojedinačni interes za stjecanje ponuđenih dionica u slučaju radnika i malih ulagatelja ne može biti manji od 300 eura.
U roku od dva radna dana od isteka ponude izdavatelj će utvrditi i objaviti konačnu cijenu, količinu i alokaciju dionica. Po završetku javne ponude za sve dionice bit će zatraženo uvrštenje na Službeno tržište Zagrebačke burze.
Žito grupa ima oko 1200 zaposlenika i vodeća je poljoprivredno-prehrambena grupacija u Slavoniji. Najveći je proizvođač jaja, lider u preradi uljarica i drugi najveći proizvođač svinja na domaćem tržištu. Kompanija upravlja s ukupno 17.800 hektara obradivih površina, što je čini drugim najvećim obrađivačem poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, te vrši otkup uroda s dodatnih 60 tisuća hektara koje obrađuje 3000 kooperanata.
U 2024. godini Žito grupa je ostvarila prihode od 335 milijuna eura, uz rekordnu normaliziranu razinu EBITDA-e od 66,3 milijuna eura. Grupa je u 2024. ostvarila EBITDA maržu od 19,8 posto. Uz Hrvatsku, trećina prihoda ostvarena je na inozemnim tržištima – u Mađarskoj, Italiji, Srbiji, Slovačkoj, Kosovu, Njemačkoj i Austriji. Prikupljena sredstva u IPO-u koristila bi se poglavito za projekte iz investicijskog ciklusa te za potencijalne akvizicije.
U iduće tri godine Žito grupa planira 125 milijuna eura uložiti za investicije i akvizicije za potrebe organskog i anorganskog rasta. Investicije se namjeravaju rasporediti u sva četiri ključna proizvodna segmenta Žito grupe: ratarstvo, stočarstvo, industriju te trgovinu i silose.
“Trudit ću se dok sam živ – sačuvati Žito. Mi ne prodajemo udio, zovemo da postanete dio obitelji. Nudimo se kao partneri i da uđemo u poslovnu zajednicu, da i drugi osjete blagodati Žita, koji ima velik potencijal temeljen na 35 godina, na bilancama. To je zalog koji nam kaže da smo spremni i da znamo to raditi’, naglasio je vlasnik i predsjednik Uprave Žito grupe Marko Pipunić.
“Prošli smo Jugoslaviju, BiH, Hrvatsku i EU, od kontroliranog, preko divljeg kapitalizma, do uređenog tržišta. Uvjeren sam da je ovo dobra priča za sve nas i one koji žele u ovom sudjelovati”, istaknuo je.
Šira slika
Postoje dva modela rasta kompanije, otkriva Pipunić. “Prvi je da odem u banku i tražim da mi jeftino daju novac. To je model koji je najjeftiniji za investitore i vlasnike kompanija. Taj model daje puno više slobode ljudima koji sjede u direktorskoj stolici da se mogu ponašati komotno, ponekad i bahato. Drugi model rasta je prikupljanje svježeg kapitala, s partnerima koji vjeruju u ovu priču. Prvi rast je jeftiniji, ali sporiji, a drugi je nešto skuplji i brži. To daje sigurnost kompaniji, veću nego kad je jedna osoba na čelu. Ako nas bude 1000 ili nešto, moći ćemo kontrolirati onog jednog da se ne bahati”, poručio je Pipunić pa poentirao životnom mudrošću: “Ne možete prevariti logiku i biologiju. Ovo je logičan slijed. Tranziciju trebaju raditi oni koji imaju najširu sliku i najviše ljubavi i žele da se ovo sačuva. Želim, dok me još služi glava i tijelo, da skinem odgovornost s generacije moje obitelji koja dolazi’, zaključio je u inspirativnom govoru šef Žito grupe.
