Kraj 2024. godine ostat će u Žrnovnici upamćen po požaru koji je planuo na minski sumnjivom području. Vatra je krenula sa brda Drognjuš iznad naselja Aljinovići, a to je teritorij u blizini nekadašnje vojne baze i terena koji se često spominjao kao minski sumnjiv. Upravo zbog toga ne treba čuditi što je lokalno stanovništvo bilo u strahu.
Borba s vatrom trajala je cijeli dan, a vatrogasci su na terenu ostali i tijekom noći. Srećom, sve je prošlo bez ljudskih žrtava, ali i bez opasnosti za školu i kuće do kojih se vatra nošena jakom burom proširila.
Možda zvuči nevjerojatno, ali Žrnovnica, naselje na istoku Splita, još uvijek ima minski sumnjivo područje. S tom činjenicom lokalno stanovništvo živi još od Domovinskog rata. Upravo to područje predstavlja opasnost za stanovništvo, posebno zbog blizine obiteljskih kuća i osnovne škole.
Kako je moguće da je i danas dio teritorija grada Splita minski sumnjivo područje? Moguće mine svega nekoliko metara od škole: “Kad god vidim kišni oblak ili krene požar, umirem od straha”
Vlasništvo RH
Dio zemljišta je u vlasništvu Republike Hrvatske, uključujući Ministarstvo obrane (MORH) i Ministarstvo državne imovine, što dodatno komplicira proces razminiranja zbog nejasnoća oko nadležnosti.
Stanovnici Žrnovnice često izražavaju zabrinutost zbog oštećene žičane ograde koja više ne pruža adekvatnu zaštitu od mina. Također, zabilježeni su incidenti u kojima su turisti, nesvjesni opasnosti, ulazili u minski sumnjivo područje, što naglašava hitnost rješavanja ovog problema.
Mjesni odbor je prije požara slao upite MORH-u, a u odgovoru koji su dobili stajalo je samo koliko puta se to područje razminiralo, kao i da će se sanirati ograda.
“U vezi s vašim obraćanjem sa zahtjevom za razminiranje zemljišta na području brda Drognjuš u vlasništvu Republike Hrvatske iz djelokruga nadležnosti Ministarstva obrane dostavljamo odgovor.
Poslovi razminiranja u Republici Hrvatskoj uređeni su Zakonom o protuminskom djelovanju (Narodne novine, br. 110/15, 118/18, 98/19, 114/22 i 59/23). Člankom 60. stavkom 1. navedenoga Zakona propisana je nadležnost Ministarstva obrane za razminiranje perspektivnih vojnih lokacija i/ili građevina. Na temelju članka 7. stavka 4. Zakona o protuminskom djelovanju, Vlada Republike Hrvatske za jednogodišnje razdoblje donosi Plan protuminskog djelovanja.
Poseban dio Plana protuminskog djelovanja čini Plan razminiranja vojnih lokacija i/ili građevina koji je osnova za protuminsko djelovanje u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Poslovima protuminskog djelovanja u Oružanim snagama Republike Hrvatske smatraju se poslovi razminiranja vojnih lokacija i/ili građevina koje obavlja za to osposobljena i opremljena postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Katastarska čestica broj 4943, upisana u zk. ul. 14513, k.o. 329878 Žrnovnica ukupne površine 275.457 m², upisana je kao vlasništvo Republike Hrvatske, a odnosi se na vojnu lokaciju “Korešnica” za potrebe Hrvatske ratne mornarice.
Minski sumnjivo područje vojne lokacije “Korešnica” bilo je podijeljeno u tri sektora: A, B i C.
Razminiranje minski sumnjivog područja Sektora “A” 2017. godine provela je Hrvatska kopnena vojska, koja je izdala Izjavu o jamstvu kvalitete obavljenih poslova razminiranja.
Vlada Republike Hrvatske 31. ožujka 2017. donijela je Odluku o davanju prethodnog odobrenja za razminiranje perspektivne vojne lokacije “Korešnica”, Žrnovnica kojom je zadužila Hrvatski centar za razminiranje za organiziranje obavljanja poslova razminiranja Sektora “B” i “C”. Hrvatski centar za razminiranje izdao je 20. travnja 2018. potvrde kojima se područje plana razminiranja Sektora “B2”, ukupne površine 43.020 m², i područje plana razminiranja Sektora “C”, ukupne površine 44.490 m² isključuju iz minski sumnjivog područja.
Hrvatska kopnena vojska 2023. godine uklonila je vegetaciju i uredila protupožarne puteve na lokaciji “Korešnica” kako bi bili prohodni za protupožarna i ostala motorna vozila.
Oružane snage Republike Hrvatske u 2025. godini planiraju sanirati dio ograde koji se od ulaza broj 2 proteže prema istoku u duljini od oko 500 metara, u dionici koja jednim dijelom prolazi iznad Osnovne škole “Žrnovnica” kako bi se onemogućio ulazak neovlaštenih osoba u vojnu lokaciju”, stajalo je u dopisu MO Žrnovnica, a koji je potpisao ministar Ivan Anušić.
I mi smo poslali upit MORH-u. Zanimalo nas je planira li se razminiranje tog područja, ali nismo dobili jasan odgovor.
Odgovor MORH-a prenosimo u cijelosti.
Katastarska čestica broj 4943, upisana u zk. ul. 14513, k.o. 329878 Žrnovnica ukupne površine 275 457 upisana je kao vlasništvo Republike Hrvatske, a odnosi se na vojnu lokaciju „Korešnica“ koja se koristi za potrebe Hrvatske ratne mornarice.
Minski sumnjivo područje vojne lokacije „Korešnica” bilo je podijeljeno u tri sektora A, B i C.
Razminiranje minski sumnjivog područja Sektora „A” 2017. godine provela je Hrvatska kopnena vojska koja je izdala Izjavu o jamstvu kvalitete obavljenih poslova razminiranja.
Vlada Republike Hrvatske donijela je 31. ožujka 2017. Odluku o davanju prethodnog odobrenja za razminiranje perspektivne vojne lokacije „Korešnica”, Žrnovnica kojom je zadužila Hrvatski centar za razminiranje za organiziranje obavljanja poslova razminiranja Sektora „B” i “C”.
Hrvatski centar za razminiranje izdao je 20. travnja 2018. potvrde kojima se područje plana razminiranja Sektora „132, ukupne površine 43 020 i područje plana razminiranja Sektora „C”, ukupne površine 44.490 m2 isključuju iz minski sumnjivog područja.
Hrvatska kopnene vojska 2023. godine uklonila je vegetaciju i uredila protupožarne puteve na lokaciji „Korenica” kako bi bili prohodni za protupožarna i ostala motorna vozila.
Oružane snage Republike Hrvatske u 2025. godini planiraju sanirati dio ograde koji se od ulaza broj 2 proteže prema istoku u duljini od oko 500 metara u dionici koja jednim dijelom prolazi iznad Osnovne škole ”Žrnovnica” kako bi se onemogućio ulazak neovlaštenih osoba u vojnu lokaciju.
O svemu navedenom Ministarstvo obrane izvijestilo je MO Žrnovnica.
Na kraju, podsjećamo kako su poslovi razminiranja u Republici Hrvatskoj uređeni Zakonom o protuminskom djelovanju (NN br. 110/15, 118/18, 98/19, 114/22 i 59/23). Sukladno navedenom zakonu Ministarstvo obrane nadležno je za razminiranje perspektivnih vojnih lokacija i/ili građevina. Također, temeljem navedenog Zakona, Vlada Republika Hrvatske za jednogodišnje razdoblje donosi Plan protuminskog djelovanja. Poseban dio Plana protuminskog djelovanja čini Plan razminiranja vojnih lokacija i/ili građevina koji je osnova za protuminsko djelovanje u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
Moja reakcija na članak je…
