Skoro 110 tisuća eura u neto iznosu ukupno bi trebalo biti isplaćenu predsjedniku i članovima Uprave Jadrolinije u narednih godina dana, ako nakon razrješenja i opoziva uprave koji je najavljen za 11.veljače odbiju prihvatiti posao na radnim mjestima unutar društva, u skladu s njihovim obrazovanjem i sposobnostima. U bruto iznosi riječ je o basnoslovnih 178.755 eura.
Budući da su i predsjednik Uprave David Sopta i članovi Goran Frković te Riano Bukša državni dužnosnici oni ostvaruju pravo na famoznu naknadu šest plus šest, a to pak znači da bi prvih šest mjeseci od odlaska s funkcije trebali dobivati punu, a potom drugih šest mjeseci polovicu plaće.
Jedan je ovo od mogućih epiloga u slučaju koji je uslijedio nakon što je ministar prometa Oleg Butković najavio da će na sjednici Skupštine Jadrolinije zatražiti razrješenje i opoziv predsjednika uprave Sopte. Nakon toga iz Vlade je objavljeno kako će se i na sjednici Skupštine tražiti smjena svih troje članova uprave.
Zašto se Sopti ne odlazi?
Podaci iz imovinske kartice otkrivaju da Sopta kao predsjednik Uprave Jadrolinije mjesečno zarađuje 4.111 eura neto, a to znači da bi mu Jadrolinija u narednih pola godine morala isplatiti 24.666 eura neto, dok bi narednih šest mjeseci imao polovicu tog iznosa odnosno 12.333 eura neto.
U godinu dana od raskida Ugovora Sopti bi dakle trebalo biti isplaćeno 36.999 eura, što vrlo vjerojatno i jest razlog zbog kojeg Sopta niti nije jednostrano otkazao ugovor. Bilo kako bilo, Sopta će ostati upamćen kao predsjednik Uprave državne brodarske kompanije u doba kada ju je zadesila jedna od najvećih tragedija u kojoj su tri pomorca poginula nakon što je na njih pala rampa 55 godina starog trajekta.
”Mislim da se mi sada moramo koncentrirati ne samo na podršku i pomoć obiteljima i svim ostalim pomorcima, nego na sezonu jer to je glavna misija ove firme”, jedna je od Soptinih izjava koje su uslijedile nakon te nesreće, ali i izjava koja je izazvala burne reakcije kako javnosti, tako i sindikalista u Jadroliniji čija je ključna uloga povezivati stotine hrvatskih otoka i osiguravati za njihovih 132 tisuće stanovnika normalan život kroz cijelu godinu. Tek se onda na idućem mjestu nalazi turizam i turisti.
Sigurnost kao prioritet
Pri vrhu prioriteta u Jadroliniji svakako bi trebali biti i zaposlenici, njih gotovo dvije tisuće, o čijoj se sigurnosti treba skrbiti. Godinama prije ove tragedije Soptu, premijera Plenkovića, ali i javnost sindikalisti su upozoravali na probleme unutar Jadrolinije progovarajući uz ostalo i o ugroženoj sigurnosti, no nikakve značajnije reakcije nije bilo.
Sa sindikalistima Sopta niti nije previše komunicirao, a nije bio pretjerano komunikativan ni sa resornim ministrom Olegom Butkovićem, ali je zato često kontakte održavao sa premijerom Andrejom Plenkovićem. Inače se čelnika Jadrolinije smatra utjecajnim riječkim HDZ-ovcem, koji je porijeklom Hercegovac. Na čelu državnog brodara našao se unatoč tome što ranije kroz karijeru nije imao nikakvih značajnih doticaja s pomorstvom, osim ako doticajem s pomorstvom ne smatrate kratak period sredinom 90-tih kada je radio u tvrtki Croatia Line.
Možda nema iskustva u pomorstvu, ali zato ima iskustva u politici pa se iz njegove biografije može zaključiti kako je Sopta u pravo vrijeme, bio na pravom mjestu. U politici će ostati zabilježen kao pomoćnik bivšeg ministra vanjskih poslova Miomira Žužula, a onda i Kolinde Grabar-Kitarović. Poznato je da Sopta s Plenkovićem i danas rado zaigra košarku, a manje je poznato to da se školovao na riječkom Tehničkom fakultetu nakon čega se kao inženjer strojarstva zaposlio u Croatia Lineu. Potom postaje znanstveni novak na matičnom fakultetu, ali tamo ostaje svega pola godine.
Kapetan rekao o tragediji nešto što mnogi ne žele ni čuti: ‘Posada je to morala znati’
Butković je već upozoravao
S ‘faksa’ prelazi u HEP, a onda i na odjel prodaje u riječkoj podružnici Euroherca. S Plenkovićem je zajedno radio u Ministarstvu vanjskih poslova, a onda je napustio državnu službu i pet godina radio u Croatia-tehničkim pregledima u upravljačkom brodu. Iduća postaja u njegovoj karijeri bilo je Triglav osiguranje, a onda i Real Grupa. U Jadroliniju je stigao 2017.godine na natječaj na kojem se ranije nije tražilo iskustvo ni u brodarstvu, ni u prometu.
Godinu dana kasnije Sopta se suočava s prvom aferom oko natječaja za nabavu dvaju novih, i dvaju polovnih katamarana. Premda je odabir brodova završen, proces je stopiran jer su u javnost dospjeli kompromitirajući detalji koji su ukazivali na potencijalno pogodovanje određenim tvrtkama pri čemu je Sopta tvrdio kako se tom slučaju radi o zamjeni teza i zlonamjernim konstrukcijama.
Butković je poprilično izravno u tom periodu tražio Soptinu ostavku, no u konačnici su pala dva člana Uprave Ante Vranješ i Predrag Govorčina, koji su ionako bili u sukobu zbog katamarana, radi čega su podnosili kaznene prijave zbog pogodovanja te navodnih prijetnji. Sopta je tada prošao neokrznut pa je sve to rezultiralo glasinama o tome kako prvi čovjek Jadrolinije uživa zaštitu prvog čovjeka Vlade. Premijer Plenković nakon objave izvješća Soptu sve i da je htio nije mogao zaštititi jer ga je Butković po svemu sudeći preduhitrio, no za Jadroliniju njegov odlazak ne bi trebao predstavljati neki značajniji udarac budući da Sopta u protekla dva mandata nije nabavio ni jedan novi trajekt unatoč tome što je 2018. tvrdio da priprema intenzivan ciklus obnove i modernizacije flote.
Ima podosta imovine
Umjesto modernizacije Sopta je u Jadroliniju dovodio stare brodove, uglavnom iz Grčke. Inače, prema podacima iz imovinske kartice Soptina supruga zaposlena je u HEP-u gdje zarađuje 1.737 eura mjesečno. Sopta i supruga u Zagrebu posjeduju stan od 91 m2 procijenjen na 255.276 eura. Supruga vozi Mercedesa GLA 200d iz 2017-te procijenjenog na 19.775 eura te posjeduje ušteđevinu od 25.276 eura dok on posjeduje štednju od 65.000 eura.
Spomenimo kako je Sopta bio osnivač i vlasnik tvrtke Adria Razvojni Projekti koja je bila aktivna od 2012. do 2016.godine, a koja se bavila savjetovanjem i upravljanjem. U proljeće 2016.godine Financijska agencija nad tvrtkom je radi dugovanja pokrenula stečajni postupak. Stečaj je okončan u srpnju iste godine, a tvrtka je iz registra brisana krajem te 2016.godine. Soptin kolega Frković prije dolaska u Jadroliniju imao je odvjetnički ured i bio osnivač tvrtke Karavele koja se bavila savjetovanjem te SF Grupe za upravljanje investicijskim projektima, planiranje i provođenje investicija.
Prvu tvrtku, Karavela osnovao je u rujnu 2015. sa Šimom Zdrilićem iz Rijeke. Budući da je dug te tvrtke prema Fini iznosio 25.597 kuna nad njom je pokrenut stečaj po službenoj dužnosti koji je priveden kraju po ubrzanom postupku pa je tvrtka izbrisana u rujnu 2017.godine. Tvrtku SF Grupa Frković i Marko Spes osnovali su 2012.godine. No, i ona je ugašena zbog dugovanja.
Impresivne imovinske
Od petog mjeseca 2015.godine Frković je u Jadroliniji bio rukovoditelj službe pravnih poslova. Slučajno ili ne, baš poput Sopte i Frković je HDZ-ovac, a kao član Uprave Jadrolinije mjesečno zarađuje 4.000 eura. Supruga na riječkom Općinskom sudu mjesečno uprihodi 1.350 eura. Svoju vikendicu u Grimaldi od 2299 m2 Frković je procijenio na 80.000 eura. Stan od 88 m2 u Rijeci čiji je Frković suvlasnik procijenjen je na 160.000 eura.
U rubriku pokretnine Frković je upisao Renault Fluense iz 2010-te procijenjen na 4.000 eura te suprugin Mercedes B klase iz 2012-te procijenjen na 15.926 eura. Frkovićeva supruga vlasnica je dviju štednji- prva iznosi 10.000 eura, a druga 31.853 eura.
Treći član Uprave Bukša na radno mjesto izvršnog direktora korporativnih financija u Jadroliniji došao je početkom lipnja 2015.godine. Prema dostupnim podacima on se ranije nije bavio poduzetništvom. Ovaj diplomirani ekonomist također je HDZ-ovac s plaćom od 4.004 eura. Posjeduje stan od 48 m2 u Rijeci kojeg je procijenio na 150.000 eura.
Na popis pokretnina unio je Mazdu 6 iz 2019-te procijenjenu na 28.000 eura te Opel Astru iz 2007. procijenjenu na 2.000 eura. Njegova osobna ušteđevina iznosi 53.000 eura.
