Kada su se čelnici NATO-a okupili u Walesu prije deset godina, zajednički su se složili podići razinu izdvajanja za vojsku na 2 posto državnih BDP-a do ove godine. Skoro su uspjeli u tom zacrtanom cilju, piše Politico. Realizacija zacrtanog cilja do danas, realno, tada nije bila za očekivati jer cilj nije bio pravno obvezujuć, a natjerati nekoliko desetaka država da više troše za zajednički cilj obično ne uspijeva ako nema sankcija (primjer klimatskih ciljeva).
Godine 2014., odmah nakon što je Rusija probudila uspavani savez aneksijom Krima, samo su tri zemlje bile ispunile taj cilj. To je bio izvor goleme frustracije za SAD, koji je bio jedan od velikih potrošača obranu.
Godine 2021., uoči ruske invazije na Ukrajinu, samo je šest saveznika ispunilo cilj od 2 posto. Ove godine samo osam zemalja u klubu od 32 članice nije doseglo taj prag.
NATO sada vrši dodatni pritisak na one saveznike koji još ne izdvajaju 2% državnog BDP-a, naglašavajući potrebu za pravednom podjelom tereta sa SAD-om, što je posebno jasno naglašava Donald Trump, vjerojatni republikanski predsjednički kandidat, koji je u jednom trenutku rekao da će čak “ohrabriti” Rusiju “da čini što god dovraga želi” zemljama koje su “delinkventne” oko ispunjavanja ciljeva NATO-a u vidu izdvajanja za vojsku.
Trump je troškove obrane postavio kao glavni politički zahtjev tijekom svog predsjedničkog mandata. Posebno je bio glasan o Njemačkoj, osuđujući ovisnost zemlje o ruskom plinu i njezinu nevoljkost da ulaže u vojsku. Berlin ima za cilj doseći 2 posto ove godine, ali više kao reakciju na ruski napad na Ukrajinu nego na pritisak iz Bijele kuće.
Pritisak na zemlja koje manje ulažu u vojsku
Poredane od dna, zemlje na Trumpovoj “delinkventnoj” listi su: Španjolska (1,28 posto BDP-a), Slovenija (1,29 posto), Luksemburg (1,29 posto), Belgija (1,3 posto), Kanada (1,37 posto), Italija (1,49 posto), Portugal (1,55 posto) i Hrvatska (1,81 posto). Članica NATO-a Island je izostavljena jer nema oružane snage.
Španjolska, koju vodi ljevičarska vlada pod vodstvom Pedra Sáncheza, kaže da planira ispuniti cilj do 2029. – pet godina kasnije. Četvrto najveće gospodarstvo eurozone umjesto toga prioritet je dalo zelenoj tranziciji i digitalizaciji. Alexander De Croo, premijer Belgije u odlasku, gdje je sjedište NATO-a, obvezao se doseći 2 posto, ali je odbio dati vremenski okvir kada će se to dogoditi. Kanada se ističe kao država koja zaostaje — obvezala se potrošiti samo 1,76 posto BDP-a do 2030. Talijanski ministar obrane Guido Crosetto priznao je da će njegovoj zemlji biti teško ulaganje od 2 posto, nazivajući to “važnim, ali teškim ciljem”, dodajući da se to neće dogoditi do 2028.
Američki interes
Pritisak na te zemlje samo će rasti, potaknut sve većim sigurnosnim prijetnjama koje predstavlja Rusija, zastojem u ratu u Ukrajini i mogućnošću povratka Trumpa u Bijelu kuću. Tijekom summita u Washingtonu, očekuje se da će saveznici razgovarati o ovom pitanju Ali Europljani tvrde da dugotrajno prigovaranje iz Washingtona da ne doprinose dovoljno vojnom savezu više ne odražava stvarnost.
“Američki stručnjaci za vanjsku politiku uvijek iznose isti argument, da su Europljani slobodnjaci, Europljani imaju sve te lijepe sustave socijalne skrbi i ne plaćaju za svoju obranu, ali mi trošimo za obranu”, rekao je Edward Hunter Christie, viši znanstveni suradnik na Finskom institutu za međunarodne poslove i bivši dužnosnik NATO-a. “Većina Amerikanaca koji su zaista zainteresirani za vanjske poslove znaju da je to istina”.
Osim dvostranačkog pritiska iz Washingtona, ruska prijetnja također otvara novčanike. “Zemlje blizu izvora opasnosti imaju jasan poticaj da troše više”, rekao je Christie. To objašnjava zašto Poljska troši više od 4 posto BDP-a na obranu, a predsjednik Andrzej Duda čak zagovara saveznike da cilj od 2 posto podignu na 3 posto.
Male zemlje poput Luksemburga ili Slovenije smatraju da je politički teško opravdati veću potrošnju na obranu. “Mala država ne može stvoriti dovoljnu vojnu silu da se odupre prijetnji velike sile. Umjesto toga, prioritet je ili imati moćnog zaštitnika ili biti neutralan. A jednom u savezu, primamljivo je vjerovati da nečiji doprinos neće učiniti odlučujuću razliku”, rekao je Christie.
Geografija je bitna
“Estonija ulaže dvostruko više napora, kao udio u svom BDP-u, nego Slovenija. Obje su male države. Jedna je opasno blizu Rusiji, druga nije”, dodao je.
Nova laburistička vlada Ujedinjenog Kraljevstva obećala je potrošiti 2,5 posto BDP-a na obranu, uz sve veće pozive na osiguravanje stalnog povećanja potrošnje bez obzira na gospodarske rezultate. “Ono što Ministarstvo obrane stvarno treba je jamstvo postojanog i značajnog stvarnog rasta svake godine tijekom desetljeća ili više”, rekao je Malcolm Chalmers, zamjenik glavnog direktora Instituta Royal United Services (RUSI), obrambenog think tanka sa sjedištem u Londonu.
Dužnosnici NATO-a, za sada, traže dobru priču: prodaju ideju da članice saveza konačno nose svoj dio tereta. To će biti ključna poruka koju će glavni tajnik NATO-a u odlasku Jens Stoltenberg ponoviti u Washingtonu – uglavnom za republikansku publiku. “Potrošnja za obranu među europskim saveznicima i Kanadom porasla je za 18 posto samo ove godine, što je najveći porast desetljećima”, rekao je Stoltenberg uoči ovotjednog summita. “Saveznici ozbiljno shvaćaju podjelu tereta”.
Pozivajući se dalje na američki interes, Stoltenberg je tijekom nedavnog putovanja u SAD rekao: “Također je važno da Sjedinjene Države znaju da se puno tog novca zapravo troši ovdje u Sjedinjenim Državama”, referirajući se na činjenicu da europska vojna potrošnja često ide u džepove direktora američke vojne industrije.
Američka vojna industrija trlja ruke: Rekordna prodaja zbog rata u Ukrajini
