Prve isplate iz europskog Plana rasta prema svemu sudeći neće biti obavljene u prvom dijelu ove godine. Prema objašnjenju iz press službe Europske komisije (EK) proizilazi da do isplata neće doći prije sredine ove godine.
“Europska komisija sada finalizira proceduralne korake, koji bi trebali omogućiti da se puštanje predfinanciranja obavi što je prije moguće 2025. godine. Prva redovna plaćanja se očekuju između drugog i trećeg tromjesečja 2025. godine nakon ispunjenja odgovarajućih uvjeta”, navodi se u pisanom odgovoru iz ove institucije, javlja Radio Slobodna Europa.
Najviši dužnosnici Europske unije su najavljivali prve isplate do kraja 2024 godine.
Naime, kako su objasnili dužnosnici upućeni u proces, razlog za kašnjenja nije nedostatak volje od strane EK već kašnjenje zemalja korisnika iz regije u ispunjavanju unutarnjih procedura.
Novac kasni zbog kašnjenja u procedurama
Kako objašnjavaju upućeni dužnosnici, problem leži u zemljama regije koje trebaju s Europskom unijom postići sporazum o zajmu, jer su neka financijska sredstva u formi zajmova, a druga u obliku bespovratnih sredstava. A takvi sporazumi imaju karakter međunarodnih ugovora i stoga moraju biti ratificirani u Skupštinama ovih zemalja.
“Izgleda da je ovaj put EU spremnija da izvrši plaćanja iz ovog paketa nego što su zemlje u regiji spremne da ih primaju”, rekao je jedan briselski izvor za Radio Slobodna Europa (RSE).
Iz Europske komisije nema preciznog objašnjenja u kojoj fazi je svaka zemlja regije u vezi s obvezama koje su neophodne za početak isplata.
Samo BiH nije dostavila Reformsku agendu
“Da bi pokrenule reforme, zemlje mogu zatražiti do 7 posto predfinanciranja od ukupnog iznosa predviđenog ovim instrumentom (od početnog indikativnog iznosa financiranja dostupnog za svakog korisnika). To je zatražilo svih pet korisnika s odobrenim Reformskim agendama (osim Bosne i Hercegovine koja ga još nije dostavila)”, navodi se u odgovoru iz Europske komisije.
Da bi bile kvalificirane da dobiju financijsku pomoć iz Plana rasta, svaka zemlja regije je bila obvezana izraditi reformsku agendu koje je potom EK odobrila.
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja koja nema odobrenu agendu jer je Sarajevo Briselu dostavilo nepotpun dokument koji ne ispunjava kriterije EK.
Financijska pomoć nije bezuvjetna
Europska unija želi da što prije budu izvršene prve uplate iz ovog plana i da počne realizacija projekata koji će se preko njega financirati. Ali istovremeno podsjeća i na uvjete koji moraju biti ispunjeni tijekom cijelog procesa implementacije projekta. Ovi uvjeti se odnose na vladavinu prava, financijsku kontrolu, adekvatnu reviziju po europskim standardima.
Za razliku od ostalih zemalja, Srbija i Kosovo imaju dodatan uvjet koji se odnosi na konstruktivan angažman u dijalogu, što podrazumijeva i provođenje obveza iz Briselskog dijaloga uz podršku Europske unije.
Vizna politika među uvjetima
Među zahtjevima EU prema zemljama regije je i njihovo prilagođavanje vizne politike s Briselom.
Ovaj uvjet se pokazao problematičnim u slučaju Crne Gore, koja je već dobila upozorenje Europska komisije da riskira određena sredstva iz Plana rasta upravo zbog vizne politike države.
Naime, nakon što je Crna Gora na listi bezviznog režima dodala još dvije zemlje (Bahrein i Saudijsku Arabiju) Europska komisija je izašla sa zahtjevom da ova odluka bude povučena do kraja ovog mjeseca.
“Kao dio svoje Reformske agende u okviru Plana rasta, Crna Gora se obvezala da će se dalje uskladiti sa EU listom zemalja za koje je potrebna viza. Crna Gora je pristala da svake godine uklanja zemlje kojima je potrebna viza za EU sa svoje liste bez viza. Crna Gora će morati ispuniti uvjet vezan za prvi izvještajni period uklanjanjem dvije zemlje s liste do kraja veljače, kako bi stekla pravo na oslobađanje sredstava vezanih za ovaj reformski korak ove godine”, navodi se u pisanom odgovoru iz pres-službe Europske komisije.
Što je Plan rasta
Plan rasta je najambiciozniji financijski paket EU za Zapadni Balkan.
Radi se o paketu od 6 milijardi eura koji će biti raspodijeljen u razdoblju 2024-2027 u obliku grantova i kredita s veoma povoljnim kamatama.
Ima za cilj udvostručavanje ekonomije regije u narednih deset godina.
Plan također ima za cilj promoviranje regionalne suradnje, razvoj zajedničkog tržišta u regionu koje bi se postepeno integriralo u zajedničko tržište Europske unije.
Koliko će svaka zemlja dobiti iz Plana rasta
Prve tranše će iznositi 7 posto od cjelokupne sume dodijeljene za svaku zemlju. Ta isplata će biti u obliku takozvanog predfinanciranja.
Prema preliminarnoj kalkulaciji, Albanija će moći dobiti ukupno 922 milijuna eura, od čega će 64,5 milijuna biti u obliku “predfinanciranja”.
Crna Gora će ukupno dobiti 383 milijuna eura, a od toga 26,8 milijuna u obliku “predfinanciranja”.
Bosna i Hercegovina, kada izradi kompletnu reformsku agendu, imat će 1,85 milijardi eura, a 76 milijuna kao “predfinanciranje”.
Kosovo će imati na raspolaganju 880 milijuna eura, od kojih, 61 milijuna u obliku “predfinanciranja”.
Sjeverna Makedonija će imati na raspolaganju 750 milijuna eura, a predfinanciranje bi bilo u iznosu 52,5 milijuna.
Srbija će imati na raspolaganju 1,58 milijardi eura, a prva uplata u obliku predfinanciranja bi bila u iznosu od 111 milijuna eura.
Računica koja će država imati na raspolaganju koliko financijskih sredstava se pravi na osnovu domaćeg bruto proizvoda (BDP), broja stanovnika i nekoliko drugih kriterija.
Od prvog predstavljanja ovog plana, zemljama regije je jasno rečeno da ako netko ne provede reforme nakon godinu ili dvije, onda će suma biti raspoređena drugim zemljama.
U slučaju zloupotrebe sredstava, Europska komisija ima pravo tražiti novac nazad.
