Plavi Jadran olupina je teretnog broda koji je potonuo nakon sudara s Jadrolinijinim brodom Tijatom 31. siječnja 2018. godine kod rta Kobila na jugozapadnoj strani otoka Prvića.
U trenutku sudara na teretnom brodu su bila dva člana posade, zapovjednik i ujedno vlasnik broda te jedan član posade koji su skočili u more s tonućeg broda. Jednog od brodolomaca neozlijeđenog je iz mora izvukao očevidac sa sinovima, dok je drugi doplivao do obale gdje su potom obojicu zbrinuli Prvićani.
Na putničkom brodu Tijat u trenutku nesreće bilo je osam članova posade i sedam putnika od kojih nitko nije zadobio nikakve ozljede. Tijatu je potom izrečena zabrana plovidbe do okončanja očevida o uzrocima te pomorske nesreće, a protiv kapetana je Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku pokrenulo istragu zbog sumnje da je u sudaru s teretnim brodom Plavi Jadran počinio kazneno djelo ugrožavanja posebnih vrsta prometa.
Naravno da se postavlja pitanje kako je uopće moguće da se takav nesvakidašnji sudar dogodio tako blizu otoka i što je tu večer pošlo po krivu toliko da je od siline udarca teretni brod odmah potonuo. Kapetana Tijata se tereti da nije savjesno izviđao promatranjem radi potpune procjene situacije i rizika sudara, niti se kretao sigurnosnom brzinom da bi mogao poduzeti pravilnu i djelotvornu radnju za izbjegavanje sudara. Kada se našao u položaju križanja kursova s teretnim brodom koji je plovio iz suprotnog smjera, tako blizu da se sudar nije mogao izbjeći samo manevriranjem teretnog broda, tereti ga se da nije poduzeo radnju koja će najbolje pridonijeti izbjegavanju sudara, već je promijenio kurs u lijevo.
U pomorskoj nesreći nastala je velika materijalna šteta, no srećom, nakon havarije nije došlo do onečišćenja mora. Na Tijatu su u nesreći nastala manja oštećenja koja su odmah sanirana te je brod nakon završene istrage dobio dozvolu da može dalje redovno voziti.
Plavi Jadran je u trenutku sudara prevozio građevinski materijal, dužina broda bila je 30 metara, kapacitet za prijevoz rasutog tereta 150 tona, a bio je opremljen brodskom dizalicom koja podiže težinu do četiri tone.
Plavi Jadran još uvijek leži na dnu mora iako je vlasnik dobio dopuštenje da ga izvuče i otegli, što je dobra vijest za sve ronioce jer se brod lijepo stopio s okolišem, a morski organizmi ga polako, ali sigurno preuzimaju.
Ime broda je još uvijek čitko, brod leži uspravno na morskom pješčanom dnu dubine 22 metra u upravo idealnom položaju s kobilicom na dnu, kao da je spreman za neko novo putovanje. Brod je praktički netaknut i djeluje kao skladna jedinstvena cjelina i dobra kulisa za ronioce. Pri ronjenju se jasno vidi spomenuta dizalica, ali i cijeli niz sitnih detalja nekog zaustavljenog trenutka.
Na palubi se još nalazi barska stolica na kojoj je sjedio kapetan, na pramčanom sidrenom vitlu se nalazi tavica u kojoj se možda za vrijeme sudara hladilo ulje, na podu kabine se nalaze zalijepljene stranice nautičkog peljara hrvatskog Jadrana, a na palubi desna cipela koja je pri sudaru vjerojatno ispala jednom od članova posade. Vidljivost je relativno loša, ali zbog male dubine od maksimalna 22 metra pogledom se gotovo može obuhvatiti cijeli brod koji je zapravo idealna ronilačka destinacija za početnike.
Damir Šantek / SCUBAlife
