Prema podacima, između 2006. i 2018. razina mora rasla je za 3,7 milimetara godišnje, što je više nego dvostruko brže nego tijekom 20. stoljeća, piše EuroNews, prenosi N1.
Ako emisije stakleničkih plinova ostanu visoke, razina mora mogla bi porasti između 0,63 i 1,02 metra do 2100. godine.
EEA je također razmatrala najgori mogući scenarij: brzu dezintegraciju ledenog pokrova na polovima, što bi moglo dovesti do povećanja razine mora i do pet metara do 2150. godine.
Uz francusku Azurnu obalu, islandske plaže, dio Sardinije, crnogorski Sveti Stefan, na popisu se ugroženih našla i jedna popularna lokacija u Hrvatskoj.
Radi se o Pasjači u blizini Dubrovnika, koja je proglašena 39. najboljom plažom na svijetu prije dvije godine. Ovo osamljeno mjesto sa zlatnim pijeskom, smješteno između stija i kristalno čistog mora je (kao i vjerojatno još puno lokaliteta u Hrvatskoj) u opasnosti. Plaža je duga samo 80 metara što povećava rizik da bi mogla potpuno nestati u sljedećih 100 godina, uz predviđeni gubitak obalne linije od 31 metar.
J.T.
PROČITAJTE JOŠ:
Znanstvenici upozoravaju: “Prošli smo prvu točku preokreta i to bi moglo utjecati na stotine milijuna ljudi”
Toplovodni koraljni grebeni, dom četvrtine svih morskih vrsta, sada su na putu dugoročnog kolapsa, što bi moglo ugroziti i živote stotina milijuna ljudi, navode znanstvenici, a prenosi USA Today. Izvješće koje je sastavio međunarodni tim znanstvenika i konzervatora upozorava da je svijet ‘na rubu‘ i drugih opasnih prekretnica – od
