Ovogodišnji Svjetski gospodarski forum u Davosu obilježavaju rasprave o ubrzanim promjenama globalnog poretka, rastućim geopolitičkim napetostima i ulozi velikih sila u novim sigurnosnim okolnostima. Poseban naglasak stavljen je na budućnost Europe, transatlantske odnose, rat u Ukrajini te jačanje obrambenih, industrijskih i tehnoloških kapaciteta u svijetu sve izraženije konkurencije.
Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu da Europska unija može ostati relevantan globalni akter samo ako nastupi što jedinstvenije, upozorivši da se međunarodni odnosi i globalno upravljanje mijenjaju iznimno brzo.
Govoreći na panelu o redefiniranju uloge Europe u svijetu, naglasio je kako je upravo zajedništvo ključan odgovor na nove izazove.
Nepokolebljiv odgovor
„Međunarodne organizacije, međunarodno pravo i upravljanje svijetom mijenja se toliko brzo da se moramo pozicionirati. Jedini siguran način da Europska unija ostane akter je da pokuša biti ujedinjena koliko god je moguće“, rekao je Plenković. Kao ilustraciju promjena u svjetskom poretku naveo je i nastojanja američkog predsjednika Donalda Trumpa vezana uz Grenland, što je dodatno podiglo napetosti između Europe i Sjedinjenih Država.
U tom je kontekstu podsjetio da je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila „nepokolebljiv, ujedinjen i razmjeran“ odgovor EU-a, dok je predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa zbog situacije oko Grenlanda sazvao izvanredni sastanak čelnika Unije. Plenković je rekao da je cilj tog sastanka pružiti snažnu podršku Danskoj, ali istodobno očuvati kvalitetne odnose sa SAD-om.
„Unatoč buci u komunikacijskom kanalu, SAD je za sve nas saveznik i prijatelj. Ne znam je li itko od 27 članica (EU-a) promijenio taj stav. … Trebamo više međusobnog razgovora za (dobrobit) globalnog poretka. To je položaj Hrvatske koji je bio jasan zadnjih 10 godina“, istaknuo je premijer.
Kao drugi veliki pritisak na Europu naveo je rusku agresiju na Ukrajinu, podsjetivši i na ranije intervencije Moskve u Moldaviji i Gruziji, koje zbog toga nemaju potpunu kontrolu nad svojim teritorijem. „Ključno je ostati snažno na strani Ukrajinaca i na strani slobode, demokracije i međunarodnog prava. Za to se zalažemo, zato smo toliko snažno podupirali Ukrajinu tijekom četiri godine“, poručio je Plenković.
Govoreći o proširenju Europske unije, naglasio je da se Hrvatska „apsolutno“ zalaže za nastavak tog procesa, ali i da bi Unija mogla promijeniti pristup. Do sada su, rekao je, zemlje kandidatkinje pojedinačno ispunjavale kriterije, no moguć je scenarij u kojem bi proširenje poprimilo izrazito geopolitički karakter, primjerice ako bi ubrzani prijam Ukrajine bio dio mirovnog sporazuma.
Spomenuo i BiH
„To otvara vrata zemljama jugoistočne Europe, što je za nas strateški važno. Iako jasno podupiremo ukrajinske napore, htjeli bismo vidjeti da zemlje (u regiji), a naročito Bosna i Hercegovina, iskoriste tu priliku“, rekao je Plenković.
Istodobno je upozorio da će apsorpcijska moć EU-a biti presudna za dinamiku proširenja, podsjetivši na četvrti kopenhaški kriterij koji se odnosi na proračunske troškove i učinke novih članica. Smatra da bi ulazak Ukrajine imao „sigurno veliki učinak na sve“ te da se to mora uzeti u obzir u raspravama o budućem europskom proračunu.
„Mislim da smo u globalnom trenutku kad bi EU trebao biti jači što se tiče industrije, konkurentnosti, umjetne inteligencije, a prije svega obrane i sigurnosti i u tom kontekstu treba uzeti u obzir proširenje“, zaključio je. Posebno je istaknuo doprinos koji Ukrajina može dati Europi na području obrane.
„Ukrajinska vojska je danas jedina koja je prošla takav ispita rata i obrane koji nitko nije doživio u takvim razmjerima. Mi smo mala zemlja, imali smo problem prije 30 godina, ali je to gotovo neusporedivo s onim što je Ukrajina izdržala, pretrpjela i snažno se oduprla kako bi smanjila postotak trenutno okupiranog teritorija s 27 na 19.5“, rekao je Plenković.
