Kad situacija postane teška, čelnici EU-a podižu most i zatvaraju se iza utvrđenih zidina. Od invazije Rusije na Ukrajinu, preko Brexita, do 11. rujna, na velike događaje koji zahtijevaju djelovanje Europske unije odgovor je obično isti – lideri odlaze u dvorac. Ovaj tjedan nije iznimka. Kako rasprava o budućnosti Europske unije u nesigurnom svijetu postaje sve intenzivnija, čelnici se danas okupljaju u Alden Biesenu u Belgiji, šarmantnom okruženju za vrlo ozbiljne razgovore.
U dvorcu smještenom u belgijskom selu održava se radni sastanak na kojem sudjeluje i premijer Andrej Plenković. Čelnici EU raspravljat će o tome kako Europu učiniti konkurentnijom dok nastoje smanjiti ovisnost o Americi Donalda Trumpa. Uz čelnike EU-a, sudjelovat će i bivši talijanski premijeri Mario Draghi i Enrico Letta, obojica autori izvješća o stanju Europe.
Smanjenje birokracije bit će glavna tema razgovora. Zanimljivo, u srijedu je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila da za pretjeranu regulaciju nisu krive samo institucije u Bruxellesu, nego i države članice EU-a. To je izravna kritika upućena pojedinim državama članicama. Talijanska premijerka Giorgia Meloni i njemački kancelar Friedrich Merz objavili su dokument u kojemu za gospodarske poteškoće Europe okrivljuju regulativu iz Bruxellesa. No von der Leyen je, obraćajući se zastupnicima Europskog parlamenta, poručila: „Moramo pogledati i na nacionalnu razinu, jer ima previše dodatnih slojeva nacionalnog zakonodavstva koji samo otežavaju poslovanje poduzećima i stvaraju nove prepreke na našem jedinstvenom tržištu.”
Zadatak je spasiti Europu
Smješten u blizini Bilzena u belgijskoj pokrajini Limburg, Alden Biesen jedan je od najvećih dvoraca između rijeka Loire i Rajne. Ima čak i obrambeni rov kako bi spriječio uljeze. Ako je vjerovati Enricu Letti, jednom od dva bivša talijanska premijera pozvana na ovo okupljanje, zadatak sudionika je ambiciozan: spasiti Europu. „Ovo će pokazati može li Europa okrenuti ploču i postati doista ujedinjena, potpuno zrela i neovisna,” rekao je bivši talijanski premijer za Politico. Baš kao što je potpisivanje Maastrichtskog ugovora 1992. „napravilo Europu onakvom kakva je postala u proteklih 35 godina,” rekao je Letta, „sada to moramo učiniti ponovno.”
Čelnici u potrazi za inspiracijom za ponovno pokretanje konkurentnosti EU-a mogu se osloniti na izvješća Lette i drugog talijanskog bivšeg premijera, Maria Draghija ili jednostavno uživati u svodovima, drevnim tapiserijama i raskošnim dvoranama. „Zatvorene galerije europskih dvoraca odavno su omiljena mjesta okupljanja političke elite EU-a,” rekao je Luuk van Middelaar, povjesničar i direktor Instituta za geopolitiku u Bruxellesu, jer „oni pružaju privatnost koja se smatra nužnom za stvarno posvećen rad, daleko od nadzora i vreve metropole.”
Od listopada 2003. svi formalni sastanci Europskog vijeća održavaju se u Bruxellesu. Prije toga, sastanci su se često održavali u zemlji koja je tada imala rotirajuće predsjedanje Vijećem EU-a. Kada je preuzeo dužnost predsjednika Europskog vijeća, António Costa rekao je da će biti neformalnih „povlačenja“ – sastanaka osmišljenih kako bi čelnici mogli razmišljati i razmjenjivati ideje bez pritiska da odmah donesu zaključke. Ideja je bila jednostavna: izaći iz Bruxellesa i razmišljati, rekao je njegov tim. Prvo takvo okupljanje, fokusirano na obranu, organizirano je u žurbi. Budući da nije bilo mnogo vremena za istraživanje dramatičnih dvoraca, Vijeće je igralo na sigurno i sastalo se u Palais d’Egmont u Bruxellesu, sjedištu belgijskog Ministarstva vanjskih poslova. Službenici Vijeća kasnije su pregledali lokacije diljem Belgije prije nego što su odabrali Alden Biesen, koji je ispunjavao sve zahtjeve: sigurnost za 27 čelnika, prostor za novinare i pravi spoj praktičnosti i kamenih zidina.
De Eurotop Alden Biesen strijkt neer op de grootste kasteelsite van Vlaanderen en zet Bilzen-Hoeselt even in het hart van Europa. Staatshoofden en regeringsleiders van de 27 EU-lidstaten vergaderen er over de competitiviteit van de Europese industrie. https://t.co/5XSnImsCGM
— Chapeau Magazine (@ChapeauMagazine) February 11, 2026
Povlačenje u dvorce nakon dramatičnih događaja
Ovaj tjedan nije prvi put da EU pristupa na ovakav način. U ožujku 2022., samo nekoliko dana nakon što je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu, čelnici EU-a sastali su se u Palači u Versaillesu, u organizaciji francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. To neformalno sastajanje rezultiralo je „Versajskom deklaracijom“, kojom su se države članice obvezale povećati obrambene izdatke i smanjiti energetsku ovisnost o Rusiji. U rujnu 2016., na svom prvom okupljanju nakon što je Ujedinjeno Kraljevstvo glasovalo za izlazak iz Europske unije, čelnici su se uputili u dramatični dvorac na brežuljku u Bratislavi s pogledom na Dunav. Nakon napada 11. rujna 2001., Europsko vijeće sastalo se u Château de Laeken, službenoj rezidenciji belgijske kraljevske obitelji. Izolirana lokacija pružala je sigurnost potrebnu za osjetljive rasprave o terorizmu.
„Dvorci su u Europi u velikoj mjeri nastali nakon raspada Karolinškog Carstva. Bili su reakcija na nesigurnost u vakuumu moći i strah od posljedica za one koji posjeduju bilo kakvu moć,“ rekao je povjesničar srednjovjekovlja Matt Lewis. „Privlačnost organiziranja značajnih međunarodnih događaja u dvorcima i palačama i danas je snažna,“ dodao je Lewis.
„Moderni političari, barem djelomično, koriste isti ‘recept’ kao njihovi srednjovjekovni prethodnici. Istovremeno, ovo povlačenje odražava razinu krhkosti, trenutak o kojemu toliko toga može ovisiti, a koju dodatno učvršćuju stoljetne obrane dvorca.“
