Najnovije istraživanje Crobarometra za veljaču 2026. godine pokazuje da povjerenje građana u ključne institucije i dalje ostaje na niskim granama. Rad Vlade i premijera Andreja Plenkovića u ovom trenutku odobrava tek 31 posto ispitanika, dok je udio onih koji ne podržavaju smjer kojim zemlja ide i dalje visok te iznosi 61 posto. Ostatak građana, njih oko osam posto, i dalje nema jasno definiran stav o učinku Banskih dvora.
Kada je riječ o predsjedniku Zoranu Milanoviću, podaci pokazuju da njegova popularnost više nije tako izražena kao prethodnih mjeseci. U veljači je došlo do potpunog izjednačavanja onih koji podržavaju njegov rad i onih koji mu se protive, pa se oba tabora sada nalaze na 45 posto. Izražen stav o predsjednikovu mandatu nema 10 posto ispitanika, što sugerira određeno zasićenje javnosti političkim stilom s Pantovčaka, objavila je Nova TV.
Istraživanje je jasno detektiralo i glavne probleme koji opterećuju svakodnevicu hrvatskih građana. Visoke cijene i inflacija uvjerljivo su na prvom mjestu prioriteta, što ne čudi s obzirom na pritisak na kućne proračune. Građani su u odgovorima istaknuli kako su upravo troškovi života ono što najviše narušava njihov osjećaj sigurnosti, dok su političke teme pale u drugi plan.
‘Isticanje malih mirovina’
Uz inflaciju, na popisu najvećih briga visoko kotiraju korupcija i kriminal na visokoj razini. Građani su izrazili duboko nezadovoljstvo stanjem u pravosuđu i javnim institucijama, smatrajući to jednom od glavnih prepreka razvoju društva. Slijede životni standard i niske plaće, problemi koji su izravno povezani s ekonomskom nestabilnošću koju osjeća većina ispitanika.
Posebno su pogođene ranjive skupine, što se vidi kroz isticanje malih mirovina i problema s kojima se susreću umirovljenici. Siromaštvo i socijalna nejednakost i dalje su visoko na ljestvici strahova, što ukazuje na to da gospodarski rast, o kojem se često govori u službenim krugovima, ne dopire podjednako do svih slojeva stanovništva. Anketa je provedena na uzorku od 989 punoljetnih građana metodom osobnog anketiranja, što rezultatima daje dodatnu težinu u kontekstu trenutačnog društvenog raspoloženja. Iako su politička previranja česta, većina birača ostaje usmjerena na egzistencijalna pitanja, tražeći od vlasti konkretne mjere za ublažavanje udara na standard.
Dok se čekaju detaljniji podaci o rejtinzima stranaka, ovi brojevi jasno ocrtavaju sliku Hrvatske u kojoj vlada podijeljenost, ali i primjetan oprez prema svim političkim akterima. Vlada se suočava s teškim izazovom vraćanja povjerenja većine koja se osjeća zapostavljeno, dok predsjednik Milanović ulazi u kritično razdoblje u kojem će morati redefinirati svoju komunikaciju ako želi zadržati naklonost birača. Sve oči sada su uprte u predstojeće mjesece i konkretne odgovore politike na ove jasne poruke građana, jer podaci sugeriraju da su ljudi siti ideoloških ratova i da traže stabilnost koju trenutno ne vide ni u Banskim dvorima ni na Pantovčaku.
