Neumorno i sa ogromnom dozom entuzijazma premijer Andrej Plenković redovito sudjeluje na brojnim međunarodnim forumima pri čemu je ove pa i prošle godine fokus njegova djelovanja bio usmjeren na mir i sigurnost, pitanje
Ukrajine pa i brojne druge teme. O tim je raznim, važnim temama Plenković govorio i na nedavno održanom 62. izdanju Minhenske sigurnosne konferencije gdje je bio govornik na panelu o Ukrajini zajedno sa češkim predsjednikom Petrom Pavelom i danskom premijerkom Mette Frederiksen.
Od panela, do panela
Plenković je također bio sudionik rasprave o Inicijativi triju mora i transpatlantskoj energetskoj sigurnosti. Dok se ovdje u Hrvatskoj u pitanje dovodila opstojnost vladajuće koalicije Plenković je bio sudionik India Ai Impact Summita pa je tijekom službenog posjeta New Delhiju sudjelovao i na samitu o utjecaju umjetne inteligencije. Spretan kakav jest na međunarodnom polju Plenković je ovaj posjet iskoristio da bi se na marginama skupa vidio sa glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom.
Prije par tjedana Plenković je boravio i na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu i to desetu godinu za redom. Tamo je Plenković govorio o modernom suverenizmu u vremenima globalnih kriza. Lani je pak Plenković privlačio pažnju na panelu lidera ‘Bled Pledge: A Dream or Reality?’ gdje se polemiziralo o proširenju EU na zemlje jugoistočne Europe. Bio je sudionik središnjeg panela lidera ‘DIrecting Change’ na kojem su se sastali visoki dužnosnici iz cijelog svijeta dok je na UN-ovoj konferenciji o oceanima održao govor o zaštiti morskih ekosustava te klimatskim promjenama.
Da Plenković i mimo ovih panela na europskoj razini itekako ima utjecaja vidljivo je iz najave koju je odasla s Minhenske konferencije od kuda je poručio da će se u Dubrovniku koncem travnja ove godine održati sastanak i Poslovni forum Inicijativa triju mora. Fokus bi tada trebao biti stavljen na energetsku i diplomatsku vezu između Jadrana, Baltika i Crnog mora. No, to baš kao u onim zamornim reklamama nije sve jer će Hrvatska također tijekom ove godine biti domaćim sastanka na vrhu skupine devet sredozemnih zemalja EU MeD9 čime se ističe naša sredozemna orijentacija.
OECD kao ključni cilj
U ovoj se godini također očekuje da se Hrvatska pridrži OECD-u što ujedno i jest jedan od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva za 2026. Upućeni u tematiku svjedoče kako se Plenković niz godina u briselskim, diplomatskim krugovima zahvaljujući svojim nastupima profilira kao jedan od najočitijih kandidata za neke od vodećih međunarodnih funkcija.
”Njegovo sudjelovanje na raznim panelima gdje briljira govorima koristi mu za brendiranje. Plenković se već sada u Bruxellesu nametnuo kao most između istoka i zapada Europe, to se ne može ne primijetiti. Na forumima ima izravan kontakt sa svjetskim liderima i čelnicima multinacionalnih kompanija. Sve je to naravno važno za njegov imidž”, otkriva naša dobro upućena sugovornica koja dodaje da je hrvatski premijer trenutno u najboljim godinama te da ne čudi da ga se često spominje u kontekstu vodećih europskih funkcija. ”Plenković je u očima Bruxellesa Mainstream Europejac.
On je važan dio Europske pučke stranke jer je ujedno riječ o jednom od najdugovječnijih premijera. To je jedan od razloga zbog kojih se Plenković već odlučio boriti za još jedan mandat nakon čega bi doista mogao otići na neku međunarodnu funkciju”, smatra naša sugovornica koja Plenkovića vidi kao kandidata za predsjednika Europskog vijeća pa čak i Europske komisije u nekim budućim preslagivanjima.
Sve mu ide u prilog
”Njemu sve ide u prilog što se tiče tog karijernog iskoraka. Karijerni je diplomat koji je radio u Parizu i Bruxellesu, govori više jezika, ima iskustva i lako može preuzeti funkciju koja zahtjeva vještine kao što je medijacija. Njegov fokus na Ukrajinu i zapadni Balkan čime se godinama bavi jamče mu status stručnjaka za regije na koje su fokusirani i Europska unija i NATo”, objašnjava naša sugovornica navodeći da je Plenkovićeva prednost za EU i to što dolazi iz Hrvatske koja slovi za uspješnu priču integracije.
”Plenković je taj koji je tu priču učinio uspješnom počevši od ulaska u Schengen do ulaska u Eurozonu. Uspije li još ući i u OECD to će biti kruna njegovog međunarodnog, proeuropskog pozicioniranja Hrvatske”, smatra naša sugovornica nadalje dodajući da je to jedan od razloga radi kojih Plenković slovi za stabilnu političku figuru i za partnera koji unutar Unije ne stvara sukobe.
”Najizglednija funkcija za Plenkovića je ona predsjednika Europskog vijeća. Plenković bi u tom slučaju bio moderator sastanaka 27 šefova država i vlada. On odlično poznaje europske procedure, u izvrsnim je odnosima sa francuskim predsjednikom Macronom i u još bolji s Ursulom von der Leyen. Jedan je od najdugovječnijih članova Europskog vijeća u kojem sudjeluje od 2016. i to mu je jamačno jedna od prednosti. Plenković naprosto poznaje dinamiku Vijeća”, uvjerena je naša sugovornica iz Bruxellesa koja misli da bi Plenković odlično funkcionirao i kao visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku budući da je duboku uključen u politiku prema Ukrajini, a da pri tome odlično razumiju dinamiku takozvanog zapadnog Balkana.
”Kada Hrvatska formalno zaključi proces ulaska u OECD tada bi Plenković mogao reći da je ostvario sve strateške, vanjskopolitičke ciljeve zemlje i to bi bio idealan trenutak da ode na međunarodnu razinu. To bi i za njegovu karijeru bilo izvrsno- da odlazi na vrhuncu uspjeha mudro je i iz političke prizme”, objašnjava naša sugovornica napominjući da bi se tek tada moglo otvoriti pitanje Plenkovićeva nasljednika u HDZ-u koji funkcionira kao stranka čvrstih lidera. Tko će naslijediti Plenkovića i hoće li ga uopće naslijediti teško je za pretpostaviti. No, činjenica je da se Plenković sa međunarodnih panela vraća sa stigmom tehničara diplomacije i poliglota koji vrlo korektno odrađuje i pregovore iza zatvorenih vrata. ”Obratite pažnju i na način na koji Plenković nastupa na međunarodnim panelima- on je umjeren, smiren, govori proeuropski i u pomalo predvidljivom tonu. To vam je sve visoka diplomatska škola koja se u tim krugovima cijeni”, zaključuje naša sugovornica.
