Članica Europske komisije i povjerenica za Mediteran Dubravka Šuica mogla bi se naći na čelu Europske agencije za demografiju. Riječ je o novoj inicijativi za osnivanje tog tijela, čiji bi cilj bio sprečavanje pada nataliteta i depopulacije u Europi djelovanjem stručnjaka koji bi ga činili, ponajprije demografa i sociologa. Zgodno je kako je upravo Šuica sama obavijestila lokalne medije u Dubrovniku o tome, potvrdila je kako Europska komisija već surađuje s Vladom i premijerom na uspostavi novog tijela, a ona pritom ne želi biti prekriženih ruku.
Naravno, poznato je da je Šuica, koja je danas povjerenica za Mediteran u Europskoj komisiji, ranije bila u vrhu europske vlasti zadužena upravo za demografiju, i to kao potpredsjednica Komisije u prošlom mandatu, a izgleda da je premijer Andrej Plenković, lobirajući za hrvatske kadrove krajem prošle godine u obilasku najviših dužnosnika EU-a i najjačih zemalja članica, odnosno Njemačke, Francuske i Italije, izlobirao i da nova europska agencija bude upravo u Hrvatskoj, odnosno da je vodi Šuica.
Kako je poznato, među ljudima za koje je lobirao jesu Boris Vujčić, koji prelazi u Europsku središnju banku, Marko Primorac koji je već prešao u EIB, a tu je i plan da centrala nove carinske agencije bude u Zagrebu, i to u zgradi kod Velesajma koja se već uvelike priprema za smještanje nove agencije, i to je faktički gotova stvar. A Šuica je najnoviji primjer europskih kadrova koje Plenković smješta kao jedan od utjecajnijih premijera u EU-u. Povjerenica Europske komisije Dubravka Šuica izjavila je da je “u tijeku rad na uspostavi posebne europske agencije za demografiju”.
Formalna odluka
Ta agencija trebala bi okupljati stručnjake, demografe i sociologe kako bi se bolje pratili trendovi i predlagale politike suprotstavljanja negativnoj demografiji, odnosno padu nataliteta, starenju populacije itd. Ideja je dio šire strategije EU-a da demografska pitanja postanu važnija tema unutar politika Unije, a ne samo statistički problem. Trenutno se radi na koncepciji i pripremi — još nije donesena formalna odluka niti je agencija pravno osnovana. Pitanje je u ranoj fazi pretpripremnih radova i rasprava unutar institucija EU-a.
Ako i kada Komisija donese prijedlog i kada ga usvoje Vijeće EU-a i Europski parlament, agencija bi pravno i institucionalno mogla nastati, a ono što će biti jedna od njezinih primarnih politika jesu pitanja migracija i migranata, s obzirom na to da je tema useljavanja i pronatalitetne politike usko povezana. To je uostalom bila i jedna od glavnih tema nedavnog summita Europske pučke stranke u Zagrebu, gdje je Plenković bio domaćin čelnicima vladajuće stranke u Komisiji, i to je bio trenutak kad je izlobirao da Šuica prijeđe na čelo te agencije čim bude pravno formirana.
U tom slučaju, međutim, otvara se pitanje tko bi je naslijedio u Europskoj komisiji – to postaje posebno važno u ovom geopolitičkom trenutku kada se zna da je ona zadužena za resor koji nosi širok naziv Mediteran, no iza toga se krije jedna od važnih vanjskopolitičkih tema za EU jer je Mediteran prostor koji se dotiče politike prema Bliskom istoku, Africi, a i dijelu EU-a, stoga u vladajućoj stranci kažu kako bi Šuičina nasljednika trebalo tražiti upravo u resoru vanjske politike ili, eventualno, ekonomije. Jasno, nitko nije lud da u Komisiju šalje aktualnog ministra Gordana Grlića Radmana, jer Plenković nije toliko neozbiljan da ne bi znao da bi ovaj imao neizdrživih gafova, zato ostaje gdje jest.
Foto: Ronald Gorsic / CROPIX
Nema povjerenja
Ima nekoliko scenarija o tome tko bi mogao u Komisiju nakon Šuice, a jedna od pomalo nevjerojatnih teorija govori o tome da bi Plenković mogao, u cilju zadržavanja unutarstranačkog mira, na to mjesto poslati svojeg unutarstranačkog oponenta, bivšeg ministra vanjskih poslova Mira Kovača. Iako nisu dio iste stranačke struje, Plenković razmišlja bi li mu možda bilo korisno u Komisiju na to mjesto za Mediteran poslati jednog od potencijalnih konkurenata za vrh stranke, iskusnog Kovača.
Odlaskom u Komisiju u ime Hrvatske, Kovačeva oštrica potpuno bi otupjela u HDZ-u, i Plenković bi umjesto neprijatelja preko noći dobio prijatelja, koji bi u Komisiji vodio politiku apsolutno u skladu s politikom Vlade. Tako bi se eliminirao jedan suparnik. Kovač je vrlo vješt u vanjskoj politici, bio je veleposlanik u Njemačkoj, i to dobar, te mu to priznaju i iz oporbe. Dio ljudi u stranci, međutim, tvrdi da je to nemoguće. “Pa Plenković u njega nema povjerenja. On će na tu dužnost poslati nekoga od najlojalnijih ljudi iz HDZ-a, nekoga tko mu daje bezrezervnu podršku, a ne bih se čudio da to bude Zvonimir Frka Petešić, njegov sadašnji šef ureda. Svatko tko njega poznaje zna da bi bespogovorno slušao ne samo Plenkovića nego i Ursulu von der Leyen kao šeficu Komisije, a jezike zna, vanjsku politiku dovoljno razumije i zna diplomaciju, te bi u resoru Mediterana bio solidan predstavnik Hrvatske.
Jednako tako, svatko tko ga zna, zna i da Plenković može bez njega u svom uredu u Vladi – Frka mu je više prijatelj za kavicu i analizu dnevnog tiska nego ozbiljniji faktor. Ništa se ne bi izgubilo njegovim odlaskom, a sigurno nije lošiji kandidat za člana Komisije od Dubravke Šuice koja jedva zna sastaviti izjavu na engleskom, i nakon svih godina u EU-u”, kaže jedan od Plenkovićevih suradnika. Opcija ima još, od toga da Plenković nagradi svog prijatelja Zvonimira Savića koji se također nada nekoj lukrativnijoj dužnosti, ali on s druge strane nije dovoljno istaknut stranački u HDZ-u pa ima manje šanse, kažu u HDZ-u.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Druga opcija
Članstvo uvijek traži da se nagrade ljudi iz stranke, a to Savić nije, kao ni Frka Petešić, jer su oni stranački elitisti i udaljeni su od običnih članova. Među osobama koje bi mogle biti nagrađene ovim mjestom spominje se i sadašnja eurozastupnica te bivša ministrica Nikolina Brnjac, čijim je radom u Europskom parlamentu Plenković izuzetno zadovoljan, a ima i značajan utjecaj u stranci (za razliku od Frke Petešića), te mnogo bolje razumije politiku od Dubravke Šuice, a i predstavlja mlađu generaciju HDZ-ovih političara.
Također, Komisija mnogo drži do kvota te pazi na rodnu zastupljenost, što Nikolini Brnjac daje mnogo veće šanse nego što ih imaju potencijalni muški kandidati. Realno je da bi jednu ženu u Komisiji bolje zamijenila druga žena, jer von der Leyen jako vodi računa o zastupljenosti žena. No oni razmatraju i drugu opciju, a to je “rekonstrukcija Europske komisije”. Kao što se često piše o rekonstrukciji hrvatske vlade, počelo se nagađati i o tome da bi predsjednica Komisije Ursula von der Leyen možda mogla sama zatražiti da se ode “odmoriti”. Ona je 1957. godište, dakle ima već 67 godina, i nakon što je proživjela covid-krizu, rat u Ukrajini i sada najnovije vanjskopolitičke krize oko Grenlanda te Irana, mnogi u Komisiji govore kako se osjeća njezin zamor.
Iako drži čvrstu liniju antiruske politike i dosta je veliku pobjedu zasad odnijela u srazu s Donaldom Trumpom oko Grenlanda, te je politički ojačala otkako su transatlantski odnosi kulminirali, neki njezini suradnici tvrde da se umorila. Jasno, ako bi se birao novi šef Komisije, izgledni kandidat mogao bi biti Andrej Plenković. Njegov je utjecaj u većinskom EPP-u neupitan, pokazna vježba za to bio je upravo summit pučana u Zagrebu prije mjesec dana, a kao najdugovječniji premijer u Europi u redovima pučana, bio bi sigurno jedan od najjačih kandidata za nasljednika umorne Ursule.
Glavna riječ
Ako bi došlo do takvog scenarija, Šuicu dakle ne bi mijenjao netko od stranačkih birokrata HDZ-a, nego glavom i bradom Plenković kao novi šef europske politike. No, to je teorija koju u HDZ-u možda priželjkuju, ali zasad nema potvrdu u ozbiljnijim krugovima. Zato je realnije da Hrvatska mora tražiti novog kandidata za resor Mediterana. U trenutku kad je taj resor pripao Hrvatskoj, prošle godine, to je izgledalo kao pomalo banalan sektor, no zapravo je s razvojem događaja na Bliskom istoku to postala itekako aktualna i važna tema.
Zato Plenković neće više moći slati drugi ešalon kadrova u Komisiju za Mediteran, nego mnogo upućeniju i politički težu osobu od Dubravke Šuice. Jasno, osnivanje nove agencije dugotrajan je proces pa je zapravo i prerano govoriti o kandidatima, no svakako u vrhu HDZ-a već traje rasprava o tome.
Jedan od onih koji bi mogli utjecati na tu odluku jest i Mate Granić, čija riječ posebno vrijedi kod Plenkovića kada je posrijedi vanjska politika, ali on zasad još mudro šuti o toj temi. Imena se tek “kuhaju”, no ulazak u Komisiju bit će velika nagrada, tko god na kraju otišao na to lukrativno mjesto s ogromnom plaćom i benefitima, a s relativno malom odgovornošću jer je članstvo u Komisiji, osim u istaknutim sektorima poljoprivrede i kohezije te vanjskih poslova, zaista slabo vidljivo u javnosti i pred građanima.
