Najkasnije do početka travnja iduće godine – posljednji je to rok što ga je premijer Andrej Plenković dao poduzetniku Mati Rimcu za realizaciju projekta njegove tvrtke Project 3 Mobility. Riječ je o prototipovima robotaksija koji su Rimcu donijeli prepoznatljivost i izvan granica naše zemlje. Često su ga, zahvaljujući tom projektu, nazivali inovatorom i uspoređivali s Elonom Muskom.
Laskali su mu mnogi, uključujući i Plenkovića, čak ga je predstavio predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, koja je svojedobno posjetila njegovo zdanje u Svetoj Nedelji. No, kako vrijeme odmiče, sve se više nameće pitanje je li Rimac uistinu mladi inovator ili još jedan prodavač magle na čiju je priču nasjeo i Plenković. Ako je točno ovo drugo, to bi moglo biti dosta nezgodno i za Plenkovića jer se Rimčev projekt financira javnim novcem. Vlada ga je predstavila kao jedan od najznačajnijih hrvatskih strateških iskoraka prema visokim tehnologijama te mu isplatila 179 milijuna eura potpore iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Zbog toga je Plenković nedavno odlučio privesti kraju tu priču, dajući Rimcu jasan rok do početka travnja iduće godine da dovrši taj projekt, od kojeg se i on sada pokušava ograditi kako ne bi imao problema. Naime, nema nikakve dvojbe da će Europska komisija, ako se projekt ne realizira, otvoriti pitanje njegova financiranja, a onda i istragu jer je iz niza ranijih slučajeva i više nego jasno da EU ne tolerira manipulacije svojim novcem.
Osmi zahtjev
Nedavno je Ministarstvo prometa objavilo kako je Rimčeva tvrtka verificirala deset prototipova robotaksija te kako do prosinca mora imati još 50 verifikacija. Poznato je da je isprva Rimac morao imati 60 verifikacijskih prototipova robotaksija u prvom kvartalu prošle godine. Nakon toga je dobio odgodu pa do početka travnja ove godine, a onda se doznalo da je rok za verifikaciju pomaknut do slanja osmog hrvatskog zahtjeva za isplatu Europskoj komisiji.
Osma transakcija bila je predviđena za drugu polovicu ove godine, odnosno za prosinac, a sada upućeni kažu kako nakon travnja produljivanja rokova više nema. Hrvatska je i posljednji put izašla Rimcu u susret slanjem osmog zahtjeva za plaćanje u iznosu od gotovo 90 milijuna eura na temelju 17 predviđenih pokazatelja, od kojih se jedan odnosio i na dovršenu proizvodnju i testiranje 60 verifikacijskih prototipova. Priča je i za Plenkovića i za Rimca komplicirana utoliko što i iz Operativnog sporazuma za provedbu Nacionalnog plana oporavka proizlazi da bi projekt robotaksija trebao biti završen do kraja ove godine, što znači da bi prva vozila tog tipa zagrebačkim ulicama trebala voziti već početkom iduće godine, no ni naši sugovornici iz Vlade ne vjeruju u to jer je riječ o najmanje 50 vozila koje su najavljivali vodeći ljudi iz Rimčeve tvrtke zaduženi za robotaksije.
U kontekstu ove priče nije nevažno spomenuti da je tvrtka P3M iza koje Rimac stoji jedina privatna tvrtka koja je bez provedenog natječaja dobila izdašnu potporu od 179,5 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka, značajnog dokumenta koji hrvatskoj državi jamči korištenje europskog novca za gospodarski oporavak nakon pandemije koronavirusa.
Peta razina
Tvrtka je novac dobila za razvoj električnog vozila pete razine autonomije, odnosno za vozilo kakvo trenutno ne postoji nigdje u svijetu. Štoviše, stručnjaci su procjenjivali da bi vozilo tog tipa i takvih kvalifikacija moglo zaživjeti tek krajem desetljeća. Najmanjom, odnosno nultom razinom prema SAE klasifikaciji, smatra se ona u kojoj je vozač osobno zadužen za sve vozačke aktivnosti, dok se petom razinom smatra posve automatizirano vozilo. Uloga čovjeka u petoj razini trebala bi biti samo određivanje odredišta.
Ta peta razina, za koju Rimac i jest mimo natječaja dobio europski novac, znači da bi se vozilo bez vozača trebalo kretati po svim područjima i u apsolutno svim uvjetima vožnje. Rimac je već rekao kako robotaksiji koji bi se trebali pojaviti na zagrebačkim ulicama neće moći stići na sva odredišta, nego će imati zaustavne točke, zbog čega se već dovelo u pitanje ispunjavanje uvjeta za najavljivanu petu razinu. Lani u lipnju veliku je pozornost i brojne kritike izazvalo Rimčevo predstavljanje robotaksija, na koje je stigao i premijer Plenković. Iako se i tada najavljivalo pokazivanje robotaksija, posjetitelji nisu imali prilike vidjeti kako on vozi.
Dva je puta na predstavljanju Rimac putem aplikacije pokušao robotaksi pozvati na pozornicu, ali automobil nije stigao. Da sve to miriše na veliku, ako ne i najveću aferu u Plenkovićevoj vladi, ispod glasa šapuću i premijerovi najbliži suradnici, zabrinuti i zbog toga što se provjere prototipova robotaksija ne obavljaju u službenim ispitnim centrima, nego u privremenom Rimčevu proizvodnom pogonu u Svetoj Nedelji. Prije nešto više od mjesec dana Rimac je na svojem profilu na Facebooku objavio video snimljen ispred svog kampusa u Kerestincu.
Financijski problemi
“Prije 12 godina imao sam 25 godina. Nisam imao sijede kao danas i kompanija je bila u svojoj ranoj fazi. Imali smo 10 – 15 zaposlenika i borili smo se da imamo za plaće i najamninu. Nikad se ne bih vratio u to vrijeme. Bilo je teško za moj tim i mene, ali vozio sam se na biciklu ovom cestom i prvi put vidio napušteni dvorac iz 15. stoljeća. Mislio sam si, ako si jednog dana budemo mogli priuštiti još jedno postrojenje, bilo bi ‘cool’ kombinirati povijest s budućnošću i imati urede u tom dvorcu te mali objekt u kojem ćemo sastavljati automobile. 12 godina poslije, ovdje je ogromna tvornica. Ideja se u konačnici mnogo promijenila. Nisam mogao zamisliti da će kompanija ovako narasti. Dvorac je još u vlasništvu grada, ali ideja još opstaje. U prirodi, odmah izvan Zagreba radimo najluksuznije, najuzbudljivije automobile”, ispričao je Rimac na engleskom jeziku.
Ono što u tom videu nije rekao jest da mu je teren u Kerestincu od dvjestotinjak tisuća kvadrata Grad Sveta Nedjelja dao u zakup još 2021. godine, za godišnju naknadu od svega 20.000 kuna. Rimac se tada ugovorom obvezao da će do kraja travnja prošle godine izgraditi kampus ili će sve što se dotad izgradi na toj gradskoj parceli vratiti gradu. Kampus nije izgradio, što znači da nije ispunio uvjete iz ugovora, no zatražio je i dobio odgodu na četiri godine, s tim da je godišnja naknada s 20.000 kuna narasla na 32.000 eura.
Naknadno je u ožujku ove godine, na prijedlog gradonačelnika Svete Nedelje Darija Zurovca, Gradsko vijeće većinom glasova donijelo odluku o prodaji zemljišta za najmanje 12,9 milijuna eura, to jest otprilike 64 eura po kvadratu. Gotovo u isto vrijeme doznalo se i za financijske probleme čak četiriju njegovih tvrtki jer su se našle među deset tvrtki u Hrvatskoj koje su u 2024. zabilježile najveći minus, a taj negativni trend Rimca prati od 2023., kada su se njegove tvrtke također našle na popisu onih s najvećim minusom.
Glavni cilj
Najveći minus lani je imala tvrtka Bugatti Rimac za proizvodnju i razvoj motornih vozila, koja je zabilježila prihode od 77 milijuna eura i minus koji je na koncu prošle godine iznosio 158,3 milijuna eura. Riječ je o tvrtki koja razvija novi automobil Bugatti Tourbillon, čiji razvoj navodno kasni pa su upitne i prve isporuke kupcima najavljene za iduću godinu.
Najavljivalo se i da će tvrtka proizvesti samo 250 tih vozila, o čijem luksuzu govori početna cijena od 3,8 milijuna eura. Na listi gubitaša našao se i Rimac Group s gubitkom od 95,3 milijuna eura i prihodom od 13,2 milijuna eura. Rimac Technology lani je zabilježio prihode od 140,7 milijuna eura i gubitak od 65,2 milijuna eura. Tvrtka Project 3 Mobility poslovala je s prihodima od 1,9 milijuna eura te s gubitkom od 22,2 milijuna eura.
Upravo je ta tvrtka dobila 179 milijuna eura europskih sredstava za električno vozilo pete razine autonomije. Veliko je pitanje, kažu upućeni, hoće li glavni cilj projekta ikada i biti realiziran, pa nije čudno što se premijer Andrej Plenković nastoji distancirati od Rimca i njegova projekta koji bi ga mogao kompromitirati i pred Europskom komisijom, što bi njemu moglo biti posebno neugodno.
