Hrvatski premijer Andrej Plenković otvorio je u utorak svoj dvodnevni radni posjet Berlinu govorom u Zakladi Konrad Adenauer, fokusiranim na sigurnosne izazove Europe te uloge Hrvatske i Njemačke u njihovom rješavanju.
U uvodnom obraćanju Plenković je naglasio kako se Europa nalazi u razdoblju dubokih promjena. “Mi živimo u vremenima dubokih rezova i nesigurnosti… Europa i njezin istaknuti projekt Europska unija stoje iznova na raskrižju i suočavaju se s krizama koje nastupaju istodobno”, rekao je, otvarajući raspravu pod nazivom „Jačanje strateške otpornosti Europe: Hrvatsko-njemačko partnerstvo u novoj eri“.
Plenković je istaknuo da hrvatska iskustva iz Domovinskog rata danas mogu poslužiti kao doprinos jačanju europske obrambene spremnosti. “Kao najmlađa država članica EU-a i kao jedina s aktualnim, izravnim iskustvom rata sličnog ruskom napadu na Ukrajinu, Hrvatska donosi posebno razumijevanje za rizike koji su s tim povezani”, rekao je, pritom pohvalivši „neobičnu otpornost Ukrajine, koja graniči s junaštvom“ te poručio da se Hrvatska i Njemačka odlučno zalažu za povećanje pritiska na Rusiju.
Drago mi je u Berlinu ponovno se susresti s hrvatskom zajednicom u Njemačkoj. Vjerujem da će sutrašnji sastanak s @bundeskanzler @_FriedrichMerz i gospodarski susreti pridonijeti jačanju suradnje i partnerstva naših zemalja 🇭🇷🇩🇪.
Gajeći ljubav prema domovini, svoj doprinos 🇭🇷… pic.twitter.com/gVadnmc0nW
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) December 9, 2025
Doprinos europskoj sigurnosti
Među hrvatskim doprinosima europskoj sigurnosti naveo je proizvodnju FPV dronova, uređaja za razminiranje te ponovno uvođenje vojne obveze. “Hrvatska i Njemačka utjelovljuju ideju da otpornost raste kroz zajedničke sposobnosti i zajedničko djelovanje. Tijekom protekle dvije godine naša se bilateralna obrambena suradnja izrazito intenzivirala”, dodao je.
Plenković je naglasio kako proces proširenja EU-a ostaje ključan instrument jačanja europske otpornosti, a zapadni Balkan – područje od trajnog strateškog interesa za Hrvatsku. Posebno se osvrnuo na Bosnu i Hercegovinu, istaknuvši da je hrvatski prioritet njezino članstvo u EU-u kako bi se osigurala ravnopravnost Hrvata u toj zemlji.
Govoreći o dinamici proširenja, dodao je: “Što se tiče proširenja, moj je osjećaj da se u posljednje vrijeme dogodila neka nova dinamika na tom području. Mislim da je i agresija Putina na Ukrajinu ubrzala taj proces jer sada mnoge zemlje kandidatkinje žele ubrzati proces.”
Premijer je posebno naglasio važnost energetske neovisnosti. Podsjetio je na ulaganja u hrvatsku plinsku infrastrukturu i proširenje LNG terminala na Krku. “Plinovodi u Hrvatskoj već su pripremljeni za vodik i povezani su s Mađarskom, Slovenijom, Austrijom i Njemačkom. Zajedno s proširenjem našeg LNG terminala na 6,1 milijardu m3, Hrvatska je u stanju znatno ojačati energetsku sigurnost Europe”, rekao je.
Odnosi Hrvatske i Njemačke
U odgovoru na pitanja publike Plenković je rekao kako odnosi Hrvatske i Njemačke kontinuirano napreduju, ali da postoji prostor za daljnje jačanje suradnje. Najavio je da će s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom razgovarati o temama od obostranog interesa. “Kao glavna četiri područja bih izdvojio sigurnost, energetsku opskrbu, poduzetništvo i turizam”, poručio je, dodavši da će otvoriti i pitanja migracija te europskog proširenja.
Nakon predavanja Plenković je prisustvovao božićnom domjenku hrvatske zajednice u prostorijama hrvatskog veleposlanstva u Berlinu. Dvodnevni posjet Njemačkoj nastavlja se sutrašnjim susretom s kancelarom Merzom te sudjelovanjem na Njemačko-hrvatskom gospodarskom forumu.
