Dok se hrvatsko javno zdravstvo već godinama bori s kroničnim manjkom liječnika i sve duljim listama čekanja, Ministarstvo zdravstva odlučilo je u 2026. ući s novim pravilima koja bi, barem na papiru, trebala uvesti red u tzv. dvojni rad. Riječ je o uputi koja prvi put detaljno razrađuje tko iz javnog sustava smije raditi privatno, a tko ne – i pod kojim uvjetima. Dokument, koji stupa na snagu 1. siječnja, već je izazvao snažne reakcije struke: od otvorenih kritika i optužbi za populizam do oprezne podrške uz upozorenje da će sve ovisiti o provedbi.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić danas je novu uputu predstavila ravnateljima bolnica. “Mislim da nitko nije protiv, ali postoje dijelovi koje bi trebalo doraditi. Kako nam je tek jutros predstavljena, moramo još sve dobro proći kako bi mogli detaljnije o tome govoriti”, rekao je ravnatelj jednog KBC-a u razgovoru za Jutarnji list.
Nova pravila uvode jasan mehanizam koji privatni rad liječnika izravno veže uz stanje listi čekanja u pojedinoj djelatnosti. U bolnicama i klinikama u kojima se na preglede ili zahvate čeka dulje od 120 dana, privatni rad više neće biti dopušten ni jednom liječniku.
Potpuna zabrana
U djelatnostima gdje su liste kraće, mogućnost dopunskog rada postepeno se sužava. Ako se na dijagnostičko-terapijske postupke čeka do 30 dana, suglasnost mogu dobiti svi liječnici. Kod čekanja od 31 do 60 dana, odobrenje može dobiti najviše 75 posto liječnika u toj djelatnosti. Kada liste dosegnu razdoblje od 61 do 90 dana, pravo na privatni rad zadržava samo polovica liječnika, dok se kod čekanja od 91 do 120 dana broj smanjuje na četvrtinu. Nakon toga – zabrana je potpuna.
Drugi ključni kriterij je radni učinak u javnom sustavu. Privatno mogu raditi samo liječnici koji ostvaruju barem prosječne, a poželjno i iznadprosječne rezultate. Uputa propisuje da se promatra razdoblje od posljednjih 12 mjeseci, pri čemu se broji i uspoređuje broj izvedenih dijagnostičko-terapijskih postupaka unutar iste djelatnosti. Ako se za ograničen broj suglasnosti javi više kandidata nego što je dopušteno, prednost će imati oni s većim izvršenjem u bolnici.
Hrvatska liječnička komora (HLK) novu uputu dočekala je s oštrim kritikama. Smatraju da je riječ o pravno i sadržajno lošem dokumentu koji nije obvezujući te čija će primjena ovisiti o volji ravnatelja. U Komori upozoravaju da se uputom ne mogu mijenjati ili ukidati odredbe važećeg pravilnika o dvojnom radu, što, po njihovu mišljenju, otvara prostor za neujednačenu praksu u bolnicama.
Liste čekanja
Prema stajalištu HLK-a, postojeći pravilnik već jasno propisuje tko može dobiti suglasnost za dopunski rad, pod kojim uvjetima i uz koje sankcije u slučaju zloporabe. Suglasnost, ističu, mogu dobiti samo liječnici koji uredno i stručno rade u javnoj ustanovi, nemaju pravomoćne zabrane te imaju jasno ugovoren dodatni rad.
Posebno problematičnim smatraju to što se liste čekanja stavljaju na teret pojedinih liječnika, iako one, kako navode, ovise o organizaciji rada, dostupnoj opremi, broju zaposlenih i financiranju. U Komori poručuju da dvojni rad nije uzrok dugih listi čekanja niti temeljni problem hrvatskog zdravstva te naglašavaju da se obavlja izvan radnog vremena, kao i u većini europskih zemalja.
Ivana Šmit, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), slaže se sa stavovima Komore te tvrdi kako su postojeći Zakon i Pravilnik bili odličan alat, ali da se nisu koristili, dok novu uputu naziva populističkim alatom za mase, koji će donijeti više štete javnom zdravstvu nego koristi.
“U postojećem pravilniku sve je jasno, samo se očito nitko nije usudio poslati inspekciju i provjeriti koga nema na poslu za radnog vremena. Zbog šačice onih koji su iskorištavali sustav i zapravo kršili zakon sad bi trebali svi ispaštati”, govori Šmit. Vjeruje da će s novom uputom liste čekanja samo rasti jer će se ono što se odrađivalo kod privatnika sad vraćati u bolnicu.

