Nuklearna energija već desetljećima ima važnu ulogu u globalnom energetskom sustavu jer omogućuje stabilnu proizvodnju velike količine električne energije uz relativno niske emisije ugljikova dioksida.
Upravo zbog toga mnoge države ponovno sve više razmatraju ulaganja u nuklearnu tehnologiju kao dio strategije za smanjenje emisija i jačanje energetske sigurnosti. U Europi nuklearne elektrane i dalje čine važan dio energetskog miksa, posebno u zemljama poput Francuske, ali posljednjih godina kontinent zaostaje za drugim dijelovima svijeta u gradnji novih kapaciteta.
Na to je upozorio i hrvatski premijer Andrej Plenković na nuklearnom samitu u Francuskoj, istaknuvši da Europska unija kasni u novom ciklusu razvoja civilne nuklearne energije. Govoreći na skupu koji je okupio predstavnike četrdesetak država i međunarodnih organizacija, Plenković je rekao da Europa i dalje raspolaže velikim brojem nuklearnih elektrana, ali da je u posljednjem investicijskom ciklusu izgubila korak s ostatkom svijeta.
L’énergie nucléaire est un choix stratégique pour la décarbonation, la compétitivité et la résilience de l’Europe. Elle est aussi une question d’indépendance énergétique et de souveraineté politique, car l’Union européenne importe près de 60 % de l’énergie qu’elle consomme, y… pic.twitter.com/CnnQnjE0Fn
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) March 10, 2026
Svjetska trećina
“Europa danas koristi gotovo trećinu svjetskog nuklearnog parka. Ipak, na nju otpada tek nešto više od desetine novih kapaciteta koji su trenutačno u izgradnji. To jasno pokazuje da je Europa zaostala u novom ciklusu razvoja civilne nuklearne energije”, rekao je premijer.
Naglasio je da nuklearna energija ima ključnu ulogu u budućoj energetskoj politici Europske unije, osobito u kontekstu klimatskih ciljeva i smanjenja ovisnosti o uvozu energenata. “Nuklearna energija danas ponovno zauzima mjesto koje joj pripada u energetskoj politici Europske unije. Kao niskougljična i upravljiva tehnologija, ona je nezaobilazna ako želimo ostvariti ambiciozne ciljeve dekarbonizacije Europske unije do 2050. i ojačati našu energetsku neovisnost”, poručio je sudionicima samita.
Samit u Francuskoj okupio je predstavnike velikog broja država i međunarodnih organizacija, uključujući Sjedinjene Američke Države, Kinu, zemlje skupine G7 te niz europskih država. Francuska, koja je organizirala skup, jedna je od vodećih svjetskih nuklearnih sila i ima čak 57 reaktora u civilnom programu.
Plenković je pritom istaknuo da Hrvatska želi aktivno sudjelovati u novom zamahu razvoja nuklearne energije u Europi, podsjetivši na hrvatsko suvlasništvo u nuklearnoj elektrani Krško, koju dijeli sa Slovenijom.
“Suprotno onome što pokazuju većina međunarodnih statistika, Hrvatska je među državama koje proizvode nuklearnu energiju”, rekao je premijer. Dodao je kako u slučaju Krškog nije riječ o uvezenoj energiji jer Hrvatska sudjeluje u samoj proizvodnji električne energije u toj elektrani.
“Ta energija čini približno 20 posto naše proizvodnje i oko 16 posto naše ukupne potrošnje električne energije”, istaknuo je. Govoreći o planovima za budućnost, Plenković je rekao da Hrvatska stvara zakonodavni okvir za razvoj vlastitog civilnog nuklearnog programa, temeljenog na novim tehnologijama.
Snažna i održiva proizvodnja
“Cilj je osigurati snažnu i održivu proizvodnju električne energije u skladu s europskim standardima. U tom kontekstu posebnu važnost imaju mali modularni reaktori (SMR) jer mogu odgovoriti na izazove rokova izgradnje i nadzora troškova”, rekao je.
Dodao je i da je Hrvatska uključena u europski program razvoja nuklearne fuzije, tehnologije za koju smatra da bi u budućnosti mogla osigurati dugoročnu održivost nuklearne energije. “U svijetu obilježenom neizvjesnošću nuklearna energija, fisija danas, fuzija sutra, strateški je izbor za dekarbonizaciju, konkurentnost i otpornost Europe”, poručio je Plenković.
Posebno je upozorio na pitanje energetske sigurnosti, istaknuvši da Europska unija i dalje u velikoj mjeri ovisi o uvozu energenata.
“Europska unija uvozi gotovo 60 posto energije koju troši, uključujući gotovo svu naftu i plin”, rekao je premijer, dodajući da jačanje vlastite proizvodnje energije ima važnu ulogu i u očuvanju političke neovisnosti. “Nuklearna energija neće riješiti sve naše energetske izazove, ali bez nje ne postoji vjerodostojno rješenje”, zaključio je.
