Polaganjem vijenaca u počast poginulim braniteljima i prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu te svečanom sjednicom i misom u subotu bit će obilježen Dan Gradske četvrti Gornji grad i blagdan svetih Petra i Pavla, zaštitnika grada Osijeka. Događanja vezana uz proslavu gradske četvrti u kojoj se, uz baroknu Tvrđu, nalaze najveće osječke znamenitosti, započet će danas. Na Trgu slobode, s početkom u 9 sati, djeca iz gornjogradskog Dječjeg vrtića Vedri dani izvest će priredbu, a DVD Gornji grad za građane će održati pokazne vježbe. Udruga Aktivni umirovljenici Osijek na istom će mjestu održati izložbu, a Klub dijabetičara Gornji grad građanima će omogućiti mjerenje krvnog tlaka i razine šećera u krvi.
U subotu u 16.45 predstavnici Grada Osijeka i GČ Gornji grad položit će vijence poginulim braniteljima i sugrađanima kod spomenika dr. Franji Tuđmanu na Trgu slobode. U 17 sat je svečana sjednica Vijeća GČ Gornji grad na Trgu Lava Mirskog 1, gdje će nastupiti HOPGD Zrinski i puhački orkestar, uz prigodno druženje građana. U 18.30 u osječkoj konkatedrali sv. Petra i Pavla služit će se koncelebrirana sv. misa, a u 19 sati udruga Aktivni umirovljenici Osijek organizira plesnu večer. Umirovljenici će plesati i u ponedjeljak, i to u Udruzi umirovljenika sv. Rok u Ul. Andrije Hebranga 32, s početkom u 18 sati.
Gornji grad urbano je središte Osijeka, ali i cijele regije. Izgrađen je najvećim dijelom krajem 19. i početkom 20. stoljeća, pa ga karakterizira arhitektura historicizma. Najistaknutija građevina je osječka konkatedrala, župna crkva sv. Petra i Pavla, građena 1894. do 1899. u neogotičkom stilu, prema projektu njemačkog arhitekta Franza Langenberga, a na poticaj biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Od baroknih građevina može se istaknuti Kapucinski samostan i crkva sv. Jakova te manja crkva sv. Roka u Gornjem gradu. Osječki se Gornji grad ponosi i vrhunskom secesijskom arhitekturom. U tom je pogledu važna Europska avenija, reprezentativni bulevar nanizan raskošnim secesijskim zdanjima podignutima za osječke industrijalce i ugledne građane početkom 20. stoljeća. I. Alilović
