Rekordno visoke temperature i dugotrajan izostanak oborina obilježili su početak ljeta u Bosni i Hercegovini. Prema riječima poljoprivrednika, posljedice su već vidljive na usjevima, osobito na kukuruzu i pšenici. Upozoravaju da je ova sezona među najtežima u posljednjih nekoliko godina, a ako se ovakvi uvjeti nastave – štete bi mogle biti još veće, prenosi Federalna televizija.
Klimatski podaci pokazuju da je iza nas mjesec bez presedana – u nekim dijelovima zemlje nije pala ni kap kiše, a temperatura je dosezala 40 stupnjeva Celzijevih. Osim što su visoke temperature zabilježene u gotovo svim krajevima zemlje, zabrinjava i podatak da će se ovakvi uvjeti zadržati i u srpnju. Suhi i topli vjetrovi dodatno pogoršavaju stanje, pa stručnjaci upozoravaju da će ovakvi klimatski uvjeti ostaviti posljedice ne samo na količinu, nego i na kvalitetu poljoprivredne proizvodnje.
„Nikad sušniji lipanj u našoj povijesti. Nikada se nije dogodilo da imamo ovako male količine oborina i samo jedan kišni dan. U Tuzli i Mostaru nije zabilježen ni jedan litraž oborine tijekom cijelog mjeseca. A na drugim postajama, primjerice u Sarajevu, svega 1,9 litara po četvornome metru“, navodi Bakir Krajinović, meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine.
Posebno se ističe problem sa silažnim kukuruzom, jer na brojnim parcelama neće uspjeti, što izravno ugrožava ishranu stoke, a samim time i proizvodnju mlijeka. Ni pšenica nije prošla bez posljedica. Iako je prinos donekle zadržan, kvaliteta zrna je slabija zbog toplinskih udara u lipnju.
Mnogi već sada bilježe podbačaje, a dio proizvođača razmatra i prodaju dijela stočnog fonda. S obzirom na stanje na terenu, udruge najavljuju zahtjeve za proglašenje elementarne nepogode, iako takve odluke rijetko dolaze brzo.
„Kiše nema već gotovo dva mjeseca. Kukuruz, silažni kukuruz, voće, povrće – sve što je iz proljetne sjetve – već propada i kako će biti do kraja, samo Bog zna, ali već se mogu evidentirati velike štete. Od silažnog kukuruza neće biti ništa, a on je ključan za ishranu stoke. Tako da će doći i do pada u proizvodnji mlijeka“, ističe Nedžad Bičo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH.
„U 60 godina nisam zapamtio da su pojedini izvori presušili, kao ove godine. Imam preko 200 ovaca i 50 goveda. Počeli smo kositi jer je trava počela gorjeti, a kod nas na Vlašiću se u ovo vrijeme još ne bi ni počelo kositi. Najmanje 70 % imam manje prinosa, toliko je izgorjelo i osušilo se. Ova će godina biti katastrofalna za stočnu hranu. Ne znam kako ćemo preživjeti, jer je nemoguće nakositi i prehraniti stoku na Vlašiću. Što će biti, ni sam ne znam“, govori stočar Ragib Langić.
Pred bh. poljoprivrednicima je još jedna sezona koja zahtijeva prilagodbu i konkretne odgovore. Dok vremenske prognoze ne donose značajnije oborine, dugoročna rješenja sve se više nameću kao nužnost. U suprotnom, klimatski rizici mogli bi postati trajan pratilac domaće proizvodnje hrane.
