Zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine uputili su u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima i Zakon o izmjeni poreza na dohodak, javlja N1.
Predlagači ovih izmjena zakona su zastupnici Almedin Aliefendić (Nezavisni) i Admir Čavalić (SBiH), a neformalna skupina poduzetnika zadovoljna je ovim prijedlozima te su istaknuli kako je iznimno važno da sada budu usvojeni po hitnoj proceduri.
“Oba zakona su odlična, moraju ići u paketu, samo da se hitno usvoje. Čak nije potrebna nikakva velika korekcija u sustavu Porezne uprave – sve je provedivo u roku od 15 dana. Sada je svaki glas svakog zastupnika u Parlamentu FBiH važan. Ovo su odlični prijedlozi koji ravnomjernije raspoređuju teret, povećavaju minimalnu plaću i povećavaju javne prihode. Bolje od ovoga nema. Ovo hitno treba usvojiti”, smatraju.
Važno je napomenuti da je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima u parlamentarnu proceduru u Dom naroda Parlamenta FBiH uputio delegat Aljoša Čampara. Isti prijedlog su uputili i Čavalić i Aliefendić, uz dodatni zakon – Zakon o izmjeni poreza na dohodak.
U Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, Aliefendić i Čavalić navode da je Vlada FBiH donijela odluku o minimalnoj plaći za 2025. godinu u iznosu od 1.000 KM.
Naglašavaju da je minimalna plaća u 2024. godini iznosila 619 KM, što znači da je Vlada FBiH povećala minimalnu plaću za 381 KM, odnosno za 61,55 posto.
Tvrdili su da ovo povećanje predstavlja najveće povećanje neto plaće u Europi i regiji.
“Povećanjem minimalne plaće sa 619 KM na 1.000 KM povećava se i osnovica za obračun poreza i doprinosa na plaće, čime se povećavaju i ukupni javni prihodi na jednu isplaćenu minimalnu plaću za 300,76 KM, odnosno za 69,10 posto. S obzirom na to da povećanje minimalne plaće za 61,55 posto nije pratila fiskalna reforma niti smanjenje poreza i doprinosa, sva povećanja bit će na teret poslodavaca. Njihov trošak po jednoj isplaćenoj minimalnoj plaći povećat će se za 681,76 KM ili, izraženo u postotcima, za 64,67 posto. Posebno treba uzeti u obzir ozbiljnost ovog problema, s obzirom na to da je u 2024. godini 270.000 radnika primalo plaću manju od 1.000 KM”, istaknuli su zastupnici.
Dodali su i da će povećanje minimalne plaće sa 619 KM na 1.000 KM uzrokovati povećanje javnih prihoda za 69,10 posto, odnosno za 300,76 KM po jednoj minimalnoj plaći, dok će trošak poslodavca porasti za 64,67 posto, odnosno za 681,76 KM.
“Prebacivanje svih tereta i troškova povećanja minimalne plaće na poslodavce neminovno će dovesti do otpuštanja radnika, usporavanja novog zapošljavanja i nemogućnosti mnogih poslodavaca da izvrše već ugovorene poslove koji su bili računati s nižim troškovima radne snage. Ovaj scenarij dovest će do gubitka izvoza, stagnacije gospodarskog rasta i usporavanja rasta bruto domaćeg proizvoda”, naveli su.
Kada je riječ o Zakonu o izmjeni poreza na dohodak, zastupnici su upozorili da će trošak poslodavca u odnosu na 2024. godinu porasti za 64,67 posto, odnosno za 681,76 KM.
“Ono što posebno treba naglasiti jest da prihvaćanje ovih izmjena neće dovesti do smanjenja javnih prihoda u 2025. u odnosu na 2024. godinu. Naprotiv, povećanje minimalne i ostalih plaća dovest će do rasta i značajno većih javnih prihoda u 2025. godini. Ovaj prijedlog uravnotežuje podjelu tereta tako da se u odnosu na 2024. godinu neće smanjiti javni prihodi u 2025. godini, već će zbog povećanja plaća doći do rasta javnih prihoda po jednoj isplaćenoj minimalnoj plaći u iznosu od 136,75 KM ili 31,42 posto, dok će porez na dohodak biti povećan za 12,33 KM, odnosno za 34,80 posto”, istaknuli su zastupnici.
Osvrnuli su se i na ublažavanje negativnih posljedica.
“Kako bi se ove i druge negativne posljedice ublažile, te radi olakšanja poslovanja i raspodjele tereta i na korisnike javnih prihoda, nužno je hitno izmijeniti Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak. Predlažemo ukidanje doprinosa na teret poslodavca od 10,5 posto u Zakonu o doprinosima te povećanje neoporezivog osobnog odbitka s 300 na 600 KM u Zakonu o porezu na dohodak”, rekli su zastupnici te dodali:
“Treba istaknuti i da doprinos na teret poslodavca od 6 posto ne ulazi u mirovinski staž radnika, dok se taj doprinos kod vlasnika obrta uključuje u mirovinski staž. Prihvaćanjem predloženih izmjena Zakona o doprinosima bila bi uklonjena ova nepravedna i diskriminatorna situacija.”
Poduzetnici su istaknuli kako je rad Parlamenta FBiH otvoren za javnost te kako građani imaju pravo prisustvovati sjednicama.
“Međutim, detaljne informacije o procedurama za prisustvovanje sjednicama, uključujući potrebne obrasce i rokove za prijavu, nisu izravno dostupne na službenoj web stranici Parlamenta FBiH. Prema Poslovniku o radu Doma naroda Parlamenta FBiH, članak 26., rad Doma naroda je javan, a Dom naroda osigurava transparentnost pravovremenim, cjelovitim i objektivnim informiranjem javnosti o svom radu”, poručili su poduzetnici.
Poduzetnici traže prisustvo na obje sjednice i izravne medijske prijenose.
Najavili su i prosvjed u ponedjeljak, 20. siječnja, u 11:55 ispred Parlamenta FBiH.
