Ministarstvo gospodarstva bi uskoro trebalo objaviti financijski najznačajniji natječaj namijenjen poduzetnicima u ovoj godini. Riječ je o pozivu IRI S3 – Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koje proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja, vrijednog 191,1 milijun eura. Iznos bespovratnih potpora koji će mala, srednja i velika poduzeća moći ostvariti kreće se od 200 tisuća do dva milijuna eura, vidljivo je iz dokumenta koje je nadležno ministarstvo stavilo u javno savjetovanje.
Kroz ovaj, jedan u nizu natječaja namijenjenih projektima istraživanja, razvoja i inovacija, koji se financiraju iz europskih fondova, poduzetnici će potpore moći iskoristiti za tri vrste aktivnosti: industrijsko istraživanje, eksperimentalni razvoj te izradu studije izvedivosti.
U drugom kvartalu 2025.
Konzultanti za europske fondove ističu da bi interes za njega trebao biti velik. Zaključuju tako jer je na nedavno zatvorenom natječaju Ciljana znanstvena istraživanja, koji je vrlo sličan ovome, odobreno tek 10 do 15 posto pristiglih projekata. Očekuje se da će dobar dio onih koji su na njemu ‘izvisili’ pokušati dobiti sufinanciranje kroz IRI S3. Usto, prošlo je već pet godina od kada je posljednji put IRI natječaj raspisan, pa se ideja i projekata vjerojatno nakupilo.
“Očekujemo veliki interes poduzetnika”, kaže Natalia Zielinska, predsjednice HUP-Udruge profesionalaca za fondove Europske unije te direktorice Euro Grant Konzaltinga Int. Prema istraživanju koje su napravili unutar HUP EUPRO-a već je krajem prošle godine bilo spremno više od 60 projekata čija je vrijednost premašivala 211 milijuna eura te je, prema tome, bila viša od dostupne alokacije. Za pretpostaviti je, kaže Zielinska, da će do objave natječaja rasti i broj i vrijednost projekata.
Njegova objava očekuje se u drugom kvartalu ove godine. Javno savjetovanje je otvoreno do 26. ožujka, a dosadašnja praksa pokazuje da objava poziva ide otprilike mjesec do dva nakon zatvaranja rasprave.
Zielinska pritom naglašava da bi od objave poziva do zaprimanja prijava trebalo proći minimalno 60 dana, ako već nije moguće izbjeći modalitet trajnog poziva. “Riječ je o složenim projektima za koje do trenutka objave natječaja nećemo imati cjelokupnu dokumentaciju, poput tablica s bodovima. Stoga nam treba ostaviti vremena za kvalitetnu pripremu”, ističe.
Usto trebalo bi voditi računa i o terminu objave poziva, odnosno da se njegovo objavljivanje ne poklopi s, primjerice, ljetnim praznicima. Velika većina IRI projekata, objašnjava, provodi se u suradnji sa znanstvenom zajednicom i fakultetima koji nakon lipnja odlaze na godišnje odmore.
Rang lista ili najbrži prst
Usto, prema prijedlogu u javnom savjetovanju predviđa se da će se provoditi po modalitetu trajno otvorenog poziva, poznatog kao tzv. ‘najbrži prst’.
Stav je zajednice konzultanata za EU fondove da bi se ipak trebao provoditi po modalitetu privremenog zato što će iznos alokacije vjerojatno biti niži od interesa tržišta i prijavljenih projekata. “Razumijem stav ministarstva i njihovu logiku da nije svaki trajni poziv najbrži prst, no u ovom bi slučaju, smatramo, uistinu bilo bolje da se prioritet da modalitetu privremeno otvorenog poziva”, napominje Zielinska.
U tom se slučaju evaluiraju sve prijave te se rangiraju prema bodovima, a financiranje dobivaju oni s najviše bodova. Kod trajnog poziva, poznatog kao ‘najbrži prst’ projekti se ocjenjuju kako pristižu (pod uvjetom da ostvaruju minimalan broj bodova propisan natječajem). Kada se novac ‘potroši’ zaustavlja se evaluacija. U ovoj vrsti natječaja vrijeme i brzina imaju važnu ulogu u dobivanju bespovratnog novca, pa se često oko njega vode rasprave. No, istovremeno taj modalitet ubrzava proces evaluacije i dodjele novca.
Vrijeme pak u inovacijskim projektima, u trenutku brzih tehnoloških promjena, ima vrlo važnu ulogu. Konačnu odluku o tome po kojem će modalitetu biti provođen natječaj čiji je cilj jačanje istraživačko-razvojnih kapaciteta domaćih kompanija te suradnju gospodarstva i znanosti, donijet će Ministarstvo gospodarstva.
