Metan koji zagrijava planet bježi iz pukotina na antarktičkom morskom dnu dok se ovo područje zagrijava, a nova curenja otkrivaju se “zapanjujućom brzinom”, otkrili su znanstvenici, što izaziva strah da su buduća predviđanja globalnog zatopljenja možda podcijenjena.
Ogromne količine metana leže u rezervoarima koji su se formirali tisućljećima ispod morskog dna diljem svijeta. Ovaj nevidljivi plin koji zagrijava klimu na Zemlji može pobjeći u more kroz pukotine na morskom dnu, često se otkrivajući mlazom mjehurića koji se probijaju do površine oceana.
Relativno se malo zna o tim podmorskim curenjima, kako djeluju, koliko ih ima i koliko metana dospije u atmosferu u odnosu na to koliko pojedu mikrobi koji se hrane metanom, a žive ispod oceana.
Metan zadržava 80 puta više topline od ugljičnog dioksida!
No, znanstvenici ih žele bolje razumjeti, jer ovaj super zagađujući plin zadržava oko 80 puta više topline od ugljičnog dioksida u prvih 20 godina u atmosferi.
Curenje metana na Antarktici među najmanje je shvaćenim na planeti, pa ih je tim međunarodnih znanstvenika krenuo pronaći, javlja CNN. Koristili su kombinaciju brodskih akustičnih istraživanja, daljinski upravljanih vozila i ronilaca kako bi uzorkovali niz lokacija u Rossovom moru, zaljevu u Južnom Antarktičkom oceanu, na dubinama između 5 i 240 metara.
Ono što su pronašli iznenadilo ih je. Identificirali su više od 40 curenja metana u plitkim vodama Rossovog mora, prema studiji objavljenoj ovog mjeseca u Nature Communications.
Mnoga od curenja pronađena su na mjestima koja su prije više puta proučavana, što sugerira da su nova. To bi moglo ukazivati na “temeljni pomak” u metanu koji se oslobađa na ovom području, navodi se u izvješću.
– Prodiranje metana relativno je uobičajeno na globalnoj razini, ali prije je bilo samo jedno potvrđeno aktivno curenje na Antarktici. Nešto za što se smatralo da je rijetko sada naizgled postaje široko rasprostranjeno – rekla je za CNN Sarah Seabrook, autorica izvješća i znanstvenica za more u istraživačkoj organizaciji Earth Sciences New Zealand.
Kaskadni utjecaj na morski život – Curenja koja nisu uzeta u obzir u predviđanjima klimatskih promjena
Strahuje se da bi ta curenja mogla brzo prenijeti metan u atmosferu, čineći ih izvorom zagađenja planeta koje trenutno nije uzeto u obzir u budućim predviđanjima klimatskih promjena.
Znanstvenici su također zabrinuti da bi metan mogao imati kaskadni utjecaj na morski život.
Nejasno je zašto se curenje metana događa u regiji, ali istraživači istražuju mogu li na njih utjecati klimatske promjene.
– Na drugom kraju svijeta, na Arktiku, povećano podzemno ispuštanje metana povezano je s utjecajima klimatskih promjena, uključujući toplije temperature, promjene razine mora i kontinuirano, sporo podizanje kopna nakon otapanja ledenjaka u posljednjem ledenom dobu – rekla je Seabrook.
– To može stvoriti povratnu spregu, gdje klimatske promjene povećavaju curenje metana, što samo po sebi dodatno povećava stopu klimatskih promjena – dodala je.
Znanstvenici se sljedeći tjedan vraćaju na Antarktiku na dva mjeseca kako bi detaljnije analizirali curenje.
– Metan je prava nepoznanica, ide gore u atmosferu i ne znamo zašto. Jedna od najznačajnijih briga je ono što se događa na Antarktici, gdje postoje ogromni rezervoari metana. Ako ljudi nastave zagrijavati planet, ta bi curenja mogla prijeći iz “prirodnog laboratorija u epicentar opasnosti – rekao je za CNN Andrew Thurber, profesor biologije mora na Kalifornijskom sveučilištu u Santa Barbari i autor studije.
– Na neki su način poput opasne životinje. Nevjerojatni su za proučavanje i razumijevanje, ali treba biti vrlo svjestan što mogu učiniti ako su isprovocirani ili podcijenjeni – zaključio je.
D.G.
