Kina je na dubini od 2.000 metara u zapadnom Tihom oceanu testirala inteligentno robotizirano rudarsko vozilo.
Ispitivanje je provedeno u osjetljivoj zoni zapadnog Pacifika, točnije izvan tzv. “drugog otočnog lanca” koji je uspostavio SAD i oko 1.000 km istočno od Guama.
U testu je inteligentno vozilo pokazalo svoju sposobnost samostalne navigacije i manevriranja po neravnom dnu oceana, prepunom kobaltnih kora, potvrđujući operativnu spremnost tehnologije za dubokomorsko rudarenje.
South China Morning Post (SCMP) izvijestio je da je robotsko vozilo razvio tim iz Nacionalnog inženjerskog istraživačkog centra za rudarstvo metala u Changshi, Sveučilišta Central South i Sveučilišta Tianjin.
Ovaj potez dio je sve jače globalne konkurencije za resurse morskog dna, a nacije poput Sjedinjenih Država također se natječu za kontrolu. Kobalt se široko koristi u proizvodnji punjivih baterija, pa čak i u zrakoplovnoj primjeni.
Najbogatija ležišta na dnu Tihog oceana
Procjene sugeriraju da oceansko dno sadrži ogroman resurs kobalta, u količinama većim od 7,3 milijardi tona. Broj premašuje svjetske poznate kopnene rezerve za više od 300 puta (Poznate kopnene rezerve kobalta u svijetu iznose oko 25 milijuna tona)
Ove kobaltne kore nalaze se na padinama podmorskih planina, koje sadrže vitalne metale poput kobalta, nikla i platine. Najbogatija ležišta navodno se nalaze u Tihom oceanu.
Eksperimentalno vozilo koristi četiri neovisno pogonjene gusjenice s aktivnom kontrolom visine za stabilnost. Optimalna stabilnost postignuta je brzinom puzanja od 5 cm u sekundi, dok je također mogao postići brzinu do 20 cm u sekundi.
Prethodni kineski napori u dubokomorskom rudarstvu prvenstveno su bili ograničeni na teorijske studije i prototipove laboratorijskih razmjera.
Novo rudarsko vozilo ima inženjerska poboljšanja dizajnirana za prevladavanje izazova morskog dna.
Na primjer, opremljen je neovisnim sustavom pogona na sva četiri kotača, pružajući maksimalnu mobilnost na složenom i neravnom terenu.
Detalji oko misije – kao što su nosivost vozila, trajanje izvora energije i specifična tehnika rudarenja – ostaju tajni.
Dubokomorska rudarska utrka
Kina trenutno dominira globalnim kopnenim tržištem kobalta, prvenstveno zbog svoje kontrole nad većinom svjetskih kapaciteta za preradu i rafiniranje.
Ova nacija kontrolira približno 73% kapaciteta za rafiniranje kobalta. Predviđa se da će do 2030. godine Kina činiti približno 46% globalne ponude iskopanog kobalta.
Očekuje se da će ovaj uspješan test zaoštriti međunarodnu konkurenciju za vrijedne dubokomorske minerale.
Navodno je plan američkog Ministarstva obrane o skladištenju kobalta otkazan u listopadu zbog “nepredviđenih tehničkih i logističkih izazova”, o čemu više piše Bloomberg.
Plan je uključivao veliku akviziciju: kupnju do 7.500 metričkih tona kobalta od legure kao dio dugoročne, petogodišnje inicijative.
Potencijalno katastrofalne posljedice za okoliš
Godine 2013. Međunarodna uprava za morsko dno dala je Kini pravo da istraži zonu od 3.000 četvornih kilometara dubokooceanske kore bogate kobaltom na zapadnim pacifičkim podmorskim planinama, piše Interesting Engineering.
Poticaj prema dubokomorskom rudarstvu, potaknut potragom za kritičnim mineralima, nailazi na oštro protivljenje znanstvenika koji upozoravaju na potencijalno katastrofalne posljedice za okoliš.
Izdali su oštra upozorenja da praksa, posebno ako se odvija na nereguliran ili preuranjen način, predstavlja egzistencijalnu prijetnju osjetljivim i uglavnom neistraženim krhkim morskim ekosustavima dubokog oceana.
D.G.
