Međunarodni pritisak raste na Izrael zbog njegove nove vojne ofenzive u Gazi koja je ostavila stotine mrtvih u samo nekoliko posljednjih dana. Čelnici Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Kanade zaprijetili su u ponedjeljak da će poduzeti “konkretne akcije”, uključujući ciljane sankcije, ako Izrael ne zaustavi svoju obnovljenu vojnu ofenzivu i nastavi blokirati pomoć u Gazi.
Izrael je pokrenuo novu razornu kopnenu ofenzivu u Gazi tijekom vikenda baš kad je američki predsjednik Donald Trump napustio regiju bez potpisivanja primirja i dogovora o taocima. Izraelska vojska rekla je da su njene snage ušle u sjeverni i južni pojas Gaze tijekom prošlog dana u sklopu operacije “Gideonove kočije”, za koju je Izrael upozorio da će se dogoditi ako Hamas ne pristane na novi dogovor o taocima pod njegovim uvjetima.
Kopnena operacija uslijedila je nakon višednevnih teških zračnih napada na Pojas Gaze, koji su prema tamošnjim zdravstvenim vlastima izbrisali cijele obitelji. Izrael je rekao da će dopustiti “osnovnu količinu hrane” u enklavu pod opsadom, što je premijer Benjamin Netanyahu nagovijestio kao mogućnost tek zbog intenzivnog pritiska saveznika, a u ponedjeljak je izraelska agencija koja je odobrila isporuke pomoći u Gazu rekla da je pet kamiona ušlo u enklavu.
Međutim, šef humanitarne pomoći UN-a Tom Fletcher opisao je isporuku kao “ograničenu” i “kap u moru onoga što je hitno potrebno”. Najnoviji razvoj događaja dolazi nakon što su Hamas i Izrael u subotu započeli neizravne pregovore u glavnom gradu Katara Dohi.
Što je cilj nove operacije Izraela u Gazi?
Izraelski kabinet za sigurnost odobrio je novu vojnu ofenzivu u Gazi 5. svibnja. Izraelske obrambene snage (IDF) kasnije su priopćile da je cilj operacije postizanje “svih ciljeva rata u Gazi”, uključujući poraz Hamasa i osiguranje oslobađanja preostalih talaca na tom teritoriju.
No, Netanyahu je jučer rekao da Izrael planira “preuzeti kontrolu nad cijelim pojasom Gaze”.
Reakcije od strane zapadnih saveznika
Čelnici Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Kanade pozvali su izraelsku vladu da zaustavi svoje vojne operacije u Gazi i dopusti ulazak humanitarne pomoći. “Ako Izrael ne prekine obnovljenu vojnu ofenzivu i ne ukine svoja ograničenja humanitarne pomoći, poduzet ćemo konkretnije akcije kao odgovor”, stoji u zajedničkoj izjavi čelnika. Te radnje mogle bi uključivati ciljane sankcije, upozorili su.
Netanyahu je odgovorio optužujući čelnike da tim potezom “nude veliku nagradu” borcima Hamasa koji su napali Izrael 7. listopada i “pozivaju na još takvih zločina”.
U odvojenoj zajedničkoj izjavi, ministri vanjskih poslova 23 zemlje, uključujući Francusku, Njemačku, Italiju i Ujedinjeno Kraljevstvo, te predstavnici EU-a pozvali su Izrael da odmah dopusti “potpuni nastavak” pomoći u Gazi i omogući UN-u i humanitarnim organizacijama “da rade neovisno i nepristrano kako bi spasili živote”.
“Iako priznajemo naznake o ograničenom ponovnom pokretanju pomoći, Izrael je više od dva mjeseca blokirao humanitarnu pomoć koja ulazi u Gazu. Hrana, lijekovi i osnovne zalihe su iscrpljeni. Stanovništvo se suočava s glađu. Ljudi u Gazi moraju dobiti pomoć koja im je očajnički potrebna”, stoji u zajedničkoj izjavi od ponedjeljka. U utorak je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot rekao da je izraelsko olakšavanje pristupa humanitarne pomoći Gazi nedovoljno. “To je potpuno nedovoljno… Potrebna je hitna i ogromna pomoć”, rekao je Barrot za radio France Inter.
“Čak i naši najbliži saveznici u svijetu – američki senatori koje poznajem osobno i koji su desetljećima nepokolebljivi, bezuvjetni pristaše Izraela – dolaze mi i govore: ‘Dajemo vam svu potporu da postignete pobjedu – oružje, potporu vašim naporima da eliminirate Hamas, zaštitu u Vijeću sigurnosti UN-a – ali postoji jedna stvar koju ne možemo prihvatiti: slike masovnog izgladnjivanja… Ako se to dogodi, više vas nećemo moći podržavati,’” rekao je Netanyahu u obraćanju objavljenom na Telegramu.
Netanyahuova objašnjenja uglavnom su bila usmjerena na smirivanje njegovih desničarskih pristaša koji su se odlučno protivili ulasku bilo kakve humanitarne pomoći u Gazu. Upitan kada će pomoć početi pristizati u enklavu, Netanyahuov ured je rekao da će se “to dogoditi u bliskoj budućnosti”.
Što Trump kaže?
Trump je prošli tjedan posjetio arapske zemlje Zaljeva, uključujući Katar koji ima jak utjecaj nad Hamasom, gdje je njegov pregovarački tim bio angažiran na pregovorima o prekidu vatre i taocima. Trump je ovog mjeseca rekao da želi kraj “brutalnog rata” u Gazi i nije posjetio Izrael tijekom svoje turneje po regiji. Trump je u srijedu zanijekao da je Izrael bio ostavljen po strani. Ali u četvrtak je rekao da želi da SAD “preuzmu” Gazu i pretvore je u “zonu slobode”.
On je također rekao za Fox News u subotu da nije frustriran Netanyahuom, budući da je izraelski premijer u “teškoj situaciji”. Dok je bio u Zaljevu, Trump je također priznao da ljudi u Gazi gladuju i rekao da će se SAD “pobrinuti za situaciju”. U nedjelju je specijalni američki izaslanik Steve Witkoff rekao za ABC News da je problem s dopremanjem pomoći u Gazu prvenstveno logistički. “Logistički je komplicirano, a uvjeti na terenu su opasni”, rekao je.
Budućnost pregovora?
Izraelski ministar obrane Katz rekao je u subotu da je nova vojna operacija u Gazi ono što je izvršilo pritisak na Hamas da se vrati na pregovore u Kataru prošlog tjedna. Ali analitičari i dužnosnici kažu da je vjerojatnije da je militantna skupina pristala ponovno pokrenuti pregovore nakon Trumpova posjeta Bliskom istoku.
Visoki dužnosnik Hamasa Taher Al-Nunu potvrdio je u subotu da su “pregovori bez preduvjeta” započeli u Dohi, prema TV al Aqsa koju vodi Hamas. Nije jasno koliko dobro napreduju rasprave u Dohi. Izrael je u nedjelju pokazao svoju otvorenost za okončanje rata u Gazi ako se Hamas preda, što je prijedlog koji skupina vjerojatno neće prihvatiti sve dok Izrael nastavi inzistirati na razoružavanju Hamasa.
U međuvremenu, dužnosnici Hamasa dali su oprečne komentare o razgovorima. Ranije u nedjelju, viši vođa Hamasa rekao je za CNN da je skupina pristala osloboditi između sedam i devet izraelskih talaca u zamjenu za 60-dnevni prekid vatre i oslobađanje 300 palestinskih zatvorenika i pritvorenika.
Nekoliko sati kasnije, još jedan visoki vođa Hamasa, Sami Abu Zuhri, odbio je i proturječio tom prijedlogu, objavivši izjavu na Telegramu TV Al-Aqsa: “Nema istine u glasinama u vezi s pristankom pokreta da oslobodi devet izraelskih zatvorenika u zamjenu za dvomjesečni prekid vatre.” Zuhri je dalje rekao: “Spremni smo osloboditi sve zarobljenike odjednom, pod uvjetom da se okupacija obveže na prekid pod međunarodnim jamstvima, i nećemo predati okupatorske zarobljenike sve dok oni inzistira na nastavku svoje agresije na Gazu”.
Trump krenuo u ‘povijesnu’ turneju po Bliskom istoku
