Dok Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) godinama upozorava da globalne migracije i mobilnost radne snage mijenjaju i zdravstvenu sliku Europe, Hrvatska se ovih dana suočila s bolešću koju većina pamti tek iz povijesnih knjiga. U Splitu je potvrđen slučaj gube, odnosno lepre – izrazito rijetke zarazne bolesti koja u Hrvatskoj nije zabilježena više od dva desetljeća.
Iz splitskog KBC-a i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo smiruju javnost: riječ je o izoliranom slučaju, pacijent je stabilno i nalazi se na kućnom liječenju, a rizik za širu populaciju procjenjuje se kao vrlo nizak. Bolest je potvrđena kod stranog radnika koji već dvije godine boravi u Hrvatskoj. Sumnju su prvi postavili infektolozi, temeljem kliničke slike i podatka da pacijent dolazi iz područja gdje je lepra i dalje prisutna.
“Prvo su posumnjali infektolozi na temelju kliničke prezentacije i činjenice da pacijent dolazi iz područja gdje ove bolesti ima. Pacijent je na kućnom liječenju, uzima antimikrobnu terapiju na usta“, potvrdila je Mirela Pavičić Iveljić iz KBC-a Split za Dnevnik Nove TV.
Preventivna terapija
Gubu uzrokuje bakterija, a liječi se antibioticima. Kako ističu liječnici, osoba vrlo brzo nakon početka terapije prestaje biti zarazna. Članovi uže obitelji, koji su bili u bliskom kontaktu s oboljelim, dobili su preventivnu terapiju iako kod njih bolest nije potvrđena. Svi bliski kontakti pacijenta bit će pod zdravstvenim nadzorom u duljem razdoblju, no stručnjaci naglašavaju da je prijenos bolesti iznimno težak.
“Bit će pod zdravstvenim nadzorom kontakti oboljelih i to dugo – pet godina se bude pod zdravstvenim nadzorom. Ali lepra se zapravo vrlo teško prenosi i pravih bliskih kontakata je vrlo malo, zato što je potreban dugotrajan kontakt s prijenosnikom bolesti”, pojasnio je Bernard Kaić iz HZJZ-a.
Bolest se prenosi kapljičnim putem, no za zarazu je potreban višemjesečni, bliski i kontinuirani kontakt s oboljelom osobom. Upravo zbog toga guba se danas smatra slabo zaraznom bolešću.
Inkubacija može trajati i 20 godina
Jedna od posebnosti lepre jest izrazito dugo vrijeme inkubacije – razdoblje od zaraze do pojave prvih simptoma. “Postoje slučajevi kada se prvi simptomi bolesti pojave nakon šest mjeseci ili oni krajnji kada se mogu pojaviti nakon 20 godina i da su pacijenti zarazni u vrijeme inkubacije. Prvi simptomi bolesti su kožne prirode, odnosno promjene po koži koje su najčešće bezbolne”, rekla je Ivana Japriko Cindrić, specijalizantica Klinike za infektivne bolesti.
U blažim oblicima riječ je o promjenama pigmentacije kože, dok u težim slučajevima dolazi do pojave čvorića i gubitka osjeta. Posljednji uvezeni slučaj gube u Hrvatskoj zabilježen je 1993. godine. Liječnici naglašavaju da aktualni slučaj ne predstavlja epidemiološki rizik.
“Mjesta panici nema. Bolest se ne širi lako, velik broj ljudi ima prirodni imunitet, dio imuniteta dobiva se i cijepljenjem protiv tuberkuloze, a osoba čim dobije terapiju prestaje biti infektivna za okolinu”, istaknula je Pavičić Iveljić.
Raste broj drugih zaraznih bolesti
Stručnjaci upozoravaju da s porastom broja stranih radnika raste i udio oboljelih od pojedinih zaraznih bolesti, prije svega tuberkuloze.
“Tuberkuloza zadnjih par godina raste. Mi smo još uvijek zemlja niske incidencije, ali postupno raste broj oboljelih i raste udio stranaca među oboljelima”, rekao je Kaić.
Koordinacija hrvatske obiteljske medicine već je ranije upozoravala na ozbiljne manjkavosti sustava, posebno kada je riječ o zdravstvenim pregledima i cijepljenju stranih radnika. “Ne znamo o njihovom zdravstvenom stanju, ne znamo o cjepnom statusu, ne procjepljuju se za bolesti koje su obavezno cijepljene kod nas, ne procjepljuju se za tuberkulozu, ne dobivamo informacije koje su to endemske bolesti s kojih krajeva dolaze. Situacija je i dalje, mogu reći, kaotična”, upozorila je Vesna Potočki Rukavina iz KOHOM-a.
Najavljene promjene pravilnika
Odgovor države ipak je u pripremi. U javnom savjetovanju nalaze se izmjene pravilnika o boravku državljana trećih zemalja. Prema predloženim pravilima, uz zahtjev za prvi privremeni boravak morat će se priložiti potvrda o zdravstvenom stanju i cjepnom statusu, koja ne smije biti starija od 90 dana.
Stručnjaci smatraju da bi takve mjere mogle spriječiti slične situacije u budućnosti, ali i dodatno rasteretiti zdravstveni sustav – bez stigmatizacije oboljelih i bez nepotrebnog širenja straha.
