Nastavljaju se pregovori u Berlinu na kojima se, nakon runde od pet sati razgovora u nedjelju, ponovno sastaju ukrajinski predsjednik i američki pregovarački tim. Američki izaslanik Steve Witkoff nije iznosio detalje, ali je na svom profilu na X-u objavio da je postignut “značajan napredak” tijekom “dubinskih rasprava o mirovnom planu od 20 točaka, ekonomskom programu i još mnogočemu”. Za danas navečer planiran je i samit na kojem će se okupiti njemački kancelar Friedrich Merz i brojni europski čelnici. Poslijepodne će se Volodimir Zelenski sastati s nekoliko njemačkih dužnosnika, prisustvovati njemačko-ukrajinskom gospodarskom forumu, a zatim će se obratiti novinarima zajedno s Merzom.
Najspornije točke između Kijeva i Moskve su pitanja sigurnosnih garancija za Ukrajinu (zaštita od potencijalne nove ruske invazije) te status ukrajinskih teritorija u regiji Donjeck, koju Rusi još nisu u potpunosti okupirali. Naime, Rusija traži da se ukrajinske snage povuku i iz područja na koje još nije kročila ruska čizma, uvjeravajući da će se to dogoditi milom ili silom. Zelenskom ne pada na pamet predati ni milimetar ukrajinskog teritorija Rusima. Ideju SAD-a da se Ukrajina povuče iz Donjecka i tamo stvori demilitarizirana slobodna ekonomska zona nazvao je neprovedivom. Umjesto toga, on inzistira na zamrzavanju crte razdvajanja.
Druga točka prijepora su sigurnosne garancije za Ukrajinu te pitanje njezinog članstva u NATO savezu. Naime, u nedjelju je Zelenski naizgled dramatično promijenio svoj stav rekavši da je spreman odustati od nastojanja Ukrajine da se pridruži NATO-u u zamjenu za zapadne sigurnosne garancije. Iako se ovo može činiti kao radikalan kompromis, čak i popuštanje ruskim zahtjevima da Ukrajina nikad ne postane NATO članica, treba pomnije analizirati što izjava ukrajinskog predsjednika zapravo implicira i kako bi takva ideja mogla dovesti do još goreg kaosa koji bi, u najgoroj varijanti, zahvatio cijelu Europu.
Zelenski spreman odustati od NATO-a, ali …
Podsjetimo, Zelenski je u nedjelju, odgovarajući na pitanja novinara u audio snimkama u WhatsApp grupi prije pregovora s Amerikancima, rekao da, budući da su SAD i neke europske zemlje odbacile ukrajinski zahtjev za članstvom u NATO-u, Kijev očekuje da Zapad ponudi paket garancija sličan onima koje imaju članice saveza. „Ove sigurnosne garancije su prilika da se spriječi novi val ruske agresije“, rekao je. „A ovo je već kompromis s naše strane.“
Predsjednik Rusije Vladimir Putin smatra da nastojanje Ukrajine da se pridruži NATO-u predstavlja veliku prijetnju sigurnosti Moskve i razlog zašto je pokrenuo punu invaziju u veljači 2022. Kremlj je zahtijevao da Ukrajina odustane od nastojanja za članstvom u savezu kao dio bilo kojeg budućeg mirovnog sporazuma. Zelenski je naglasio da bi sve sigurnosne garancije morale biti pravno obvezujuće i podržane od strane američkog Kongresa, dodajući da očekuje izvještaj svog tima nakon sastanka ukrajinskih i američkih vojnih dužnosnika u Stuttgartu u Njemačkoj.
Moskva je to kratko i suzdržano komentirala ponovivši da neutralni status Ukrajine ostaje ključan uvjet za prekid rata. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je novinarima kako je pitanje ukrajinskog članstva u NATO-u jedno od ključnih. “Ovo je pitanje jedan od kamena temeljaca i zahtijeva posebnu raspravu”, rekao je Peskov tijekom dnevnog brifinga. Dodao je kako Moskva čeka da Sjedinjene Države “dostave koncept o kojem se danas raspravlja u Berlinu”, usred pojačanih diplomatskih napora gotovo četiri godine nakon početka ruske invazije.
Kompromis ili uvod u katastrofu?
Iako je Zelenski ovo mudro predstavio kao veliki kompromis koji je Ukrajina spremna napraviti prema Moskvi, čime sigurno pokušava osigurati neke pozitivne bodove kod Amerikanaca, još ostaje potpuno nejasno kakva su to sigurnosna jamstva. No, ovo trenutno zvuči kao da Zelenski želi ‘NATO bez NATO-a’ na ukrajinskom teritoriju. Drugim riječima, svoj zahtjev za sigurnosnim jamstvima pažljivo je zamaskirao u priču oko odustajanja Ukrajine od NATO-a, što na koncu nisu podržavale ni sve članice saveza. Najvažnije, njegov prijedlog je u direktnoj suprotnosti prema strogim ruskim zahtjevima da Ukrajina ostane potpuno neutralna – tampon zona.
Naime, iako formalno ne ulazi u NATO, Rusija bi takva jamstva mogla smatrati ekvivalentom NATO prisutnosti. To povećava vjerojatnost preventivnih ili eskalacijskih poteza Moskve, uključujući širenje sukoba izvan Ukrajine. Nadalje, sigurnosna jamstva “poput članka 5.” bez formalnog članstva, znače obvezu obrane bez jasnih NATO procedura, konsenzusa i zapovjedne strukture. To povećava rizik automatske eskalacije jer države jamci mogu biti uvučene u rat bez političkog mehanizma kočenja koji NATO inače ima.
Također, ako jamstva nisu jasno definirana (tko, kako, kada i s čim reagira), nastaje strateška nejasnoća. Rusija bi mogla testirati granice tih jamstava, dok bi jamci bili pod pritiskom da reagiraju vojno kako ne bi izgubili kredibilitet – što povećava šansu šireg europskog sukoba. Bez punog članstva, ali uz snažna jamstva, Ukrajina ostaje frontna država bez dugoročne sigurnosne stabilnosti. To može rezultirati zamrznutim konfliktom s povremenim eskalacijama koje stalno prijete da prerastu u širi europski rat.
Također je gotovo nemoguće povjerovati da bi Putin, nakon tri godine borbe kako bi spriječio integraciju Ukrajine sa Zapadom, prihvatio bilo što nalik odnosu u stilu Članka 5 između Ukrajine, Sjedinjenih Država i Europe. Jedina varijanta u kojoj bi Rusija prihvatila sigurnosna jamstva za Ukrajinu je povratak prijedlogu iz Istanbula iz 2022. godine. Taj model bi učinio Rusiju jednim od nekoliko jamaca ukrajinske neutralnosti, uz pravo veta na svaku vojnu intervenciju u obranu zemlje ako bi bila napadnuta. Malo je vjerojatno da će Ukrajina prihvatiti plan koji njezinu sigurnost stavlja u ruke agresora. Na kraju, čini se da bilo kakva sigurnosna obveza Sjedinjenih Država prema Ukrajini nije u interesu SAD-a. Sjedinjene Države imaju ograničen ulog u ishodu rata u Ukrajini, pa i u dugoročnoj sigurnosti Ukrajine, a to su jasno pokazale.
