Pojavila se nenadana prijetnja za Milanovića: Primorac ima tajno oružje kojim ga već buši

Uviđajući da se njegov SDP predvođen Peđom Grbinom neće moći samostalno boriti s HDZ-om na čijem je čelu premijer Andrej Plenković, predsjednik Zoran Milanović prilično se grubo proljetos uključio u kampanju za parlamentarne izbore. No, iako se moglo očekivati da će to njegovo sudjelovanje u kampanji rezultirati još intenzivnijim sukobima između njega i Plenkovića, kampanju su zapravo obilježile predsjednikove polemike s ministrom prometa Olegom Butkovićem. Tek što je okončana kampanja za parlamentarne izbore, uslijedila je kampanja za predsjedničke, u kojoj se ponovno kao glavni lik ukazao Milanović, koji se po svaku cijenu želi zadržati još pet godina na Pantovčaku.

Dugo su se u HDZ-u, pa i u najužem Plenkovićevu timu, domišljali tko bi mogao biti kandidat za predsjedničke izbore koji će moći konkurirati aktualnom predsjedniku, koji, ako je vjerovati anketama, više od godinu dana uživa status najpopularnijeg političara u državi. Odluka je pala na nestranačkog znanstvenika i bivšeg HDZ-ovca Dragana Primorca te je on ušao u ring s predsjednikom Zoranom Milanovićem, koji ga, međutim, nije doživio kao svojeg protukandidata, znajući da ključeve kampanje za predsjedničke izbore drži Plenković odnosno njegov HDZ. Parlamentarni izbori pokazali su da je uz Plenkovića najsnažnija HDZ-ova karika ministar obrane Ivan Anušić, koji je s tih izbora izašao kao rekorder po broju osvojenih preferencijskih glasova. Iako se nerijetko i od HDZ-ovaca moglo čuti da Plenković i Anušić nisu u idiličnim odnosima zbog sukoba ambicija, nedvojbeno je da je Anušić bio uz Plenkovića kad god je trebalo, počevši od krize koja je prijetila premijeru u jeku prosvjeda poljoprivrednika zbog mjera donesenih u vrijeme epidemije afričke svinjske kuge pa sve do pregovora s Domovinskim pokretom ili pak peglanja Plenkovićeva imidža pred desnim biračkim tijelom nezadovoljnim njegovom suradnjom s Miloradom Pupovcem.

Kako je Anušić Plenkoviću čuvao leđa u svim krizama dokazujući da je vjeran stranački vojnik, tako ga je on i sada gurnuo u kampanju za predsjedničke izbore pa se i na Pantovčaku može čuti kako imaju dojam da je Milanoviću teži protivnik Anušić nego sam Primorac, čija je kampanja prilično mirna i staložena, na što Milanović nije naviknut. Istini za volju, primjetno je da se Primorac u medijima pojavljuje intenzivno, ali i dosta diskretno, kako bi pokazao da je sve suprotno od aktualnog predsjednika Milanovića.

Temeljita istraga

Primorac nije svadljiv, izbjegava polemike, pokazuje da je otvoren za sve i nikoga ne vrijeđa pa se njegova kampanja može okarakterizirati i kao uštogljena, tim više što je dosad uspio izbjeći sve teme kojima bi mogao otvoriti neki nepotreban konflikt. I dok Primorac sukobe izbjegava, u svoj prvi ozbiljni okršaj s Milanovićem ušao je ministar Anušić, koji je na početku svojeg prvog mandata uspostavio sasvim korektne odnose s predsjednikom, stupio je u kontakt s njim čim je preuzeo Ministarstvo obrane, a ubrzo su se i susreli.

U Milanovićevu timu vjeruju da se Anušić na Plenkovićevu inicijativu uključio u kampanju za predsjedničke izbore kako bi pomogao uspavanom Primorcu. No, kako kažu na Pantovčaku, Anušić je u toj kampanji prešao granicu, pa i iskoristio vojsku, a najčudnijim smatraju to što je HDZ-ovcima sad odjednom stalo do štednje. Zamjeraju s Pantovčaka i to što je netko dijelu medija dostavio informacije o planu leta predsjednika Republike vojnim helikopterom, što smatraju ozbiljnom sigurnosnom ugrozom zbog koje bi se u uređenoj državi provela temeljita istraga s ozbiljnim posljedicama za osobe koje su se odlučile igrati tako ozbiljnom materijom.

Ogromna sigurnosna ugroza: Milanović zbog ovog sprema udar na Anušića

Nedopustivim u Uredu predsjednika smatraju to što je Anušić odlučio polemizirati s Milanovićem umjesto da je u fokus ove najnovije afere stavio to što je u medijski prostor dospio itinerar predsjednika, čime je prijeđena sigurnosna granica. I umjesto da se bavi onima koji su tu granicu prešli, Anušić se, kažu na Pantovčaku, uključio u kampanju za predsjedničke izbore kojoj je cilj prikazati predsjednika države kao rastrošnog korisnika usluga vojnog prijevoza. S druge se strane nedavno korištenje službenog Vladina aviona u privatne svrhe, pa i za odlaske na nogometne utakmice, trivijaliziralo, Plenković je čak stao u obranu predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića koji je na utakmicu hrvatske reprezentacije sa sobom poveo sina.

Manipulativne informacije

Dok iz Ureda predsjednika sipaju paljbu na Anušića, on javno predsjednika poziva da bude transparentan. “Broj letova kojima se koristio predsjednik države objavljen je u medijima prije općeg dopisa. Razlika između letova samo je interpretacija. Ništa više jer je predsjednik države uputio 74 naredbe”, rekao je ministar obrane dodajući da je helikopter letio ukupno 348 puta. “Na kraju krajeva, označavanje te zapovijedi kao klasificirane ili tajne već je pokazalo zbog čega je toliko puta korišteno da se javnost isključila iz tih informacija.

Sjetimo se kad je ratnim brodom otputovao u Albaniju šest dana, što je bio poluprivatni posjet pa ga je predsjednik proglasio tajnim”, podsjetio je ministar obrane naglasivši kako njegov šef, premijer Plenković, transparentno koristi resurse. “Pitajte predsjednika kamo je 348 puta letio, zbog čega su te zapovijedi dane, kamo ga je taj helikopter vodio, koji su sastanci bili”, nabrajao je Anušić uz opasku da se on osobno vozi vozilom koje mu je odredio njegov ured. “U ovom trenutku to je A8, u ponedjeljak Volkswagen Touareg, na temelju onoga na što kao štićena osoba imam pravo”, poručio je Anušić naglasivši i da MORH plaća letove, koji nisu jeftini. Također je kao problem naveo to što su po zahtjevu predsjednika vojni helikopteri letjeli ukupno 241 sat, a za to vrijeme piloti nisu provodili letačku obuku koja je mnogo kompleksnija od transporta vrhovnog zapovjednika oružanih snaga, u čijem timu također smatraju da baš zato što je vrhovni zapovjednik ne treba nikomu opravdavati svoje letove.

Kroz priču o netransparentnom korištenju javnih vozila provukao se i premijer Plenković pa se doznalo da je više desetaka puta tijekom svojih premijerskih mandata putovao na Hvar i Brač policijskim ophodnim vozilom koje se inače koristi za nadzor mora i granice. O tome su progovorili izvori iz policije, revoltirani navodnim Anušićevim manipulacijama, uz opasku da je on taj koji je nedavno Večernjaku dostavio manipulativne informacije o broju Milanovićevih letova vojnim helikopterom, čime mu je uoči kampanje nastojao prouzročiti političku štetu insinuirajući da zlorabi državne resurse.

Zeleno svjetlo

No nastavi li Anušić ulaziti u takve obračune s predsjednikom Milanovićem, predsjednik je spreman i na nove blokade nalik na one iz ere Marija Banožića, kažu naši sugovornici s Pantovčaka pa dodaju da bi predsjednik uskoro mogao dovesti u pitanje Anušićevu ideju o realizaciji vojnog roka. Iako načelno predsjednik nije protiv uvođenja vojnog roka, što je uostalom i javno rekao, u njegovu timu smatraju da Anušić svoje namjere neće moći provesti a da se prije ne konzultira s predsjednikom, od kojega će za to morati dobiti zeleno svjetlo.

Prije uvođenja vojnog roka Milanović će zahtijevati sastanak Vijeća za obranu, kao i odgovore na niz pitanja jer je svjestan da je on odgovoran za opće stanje vojske. Milanović će, kažu upućeni, inzistirati na tome da do odluke o uvođenju vojnog roka dođe na zakonit i ustavan način, a to podrazumijeva suradnju najviših tijela državne vlasti i zapovjednog lanca. Na provedbu ove Anušićeve najvažnije mjere Milanović neće pristati sve dok se ne provedu analize što se time dobiva, a što gubi. Da bi se Anušićev projekt mogao naći u problemu, Milanović je dao naslutiti još prošlog tjedna, kada je doveo u pitanje ponovnu aktivaciju vojnog roka s prvim danom iduće godine.

Nakon što se porezao u vinogradu, Milanović izveo novi šou pred kamerom: ‘Skoro sam uzeo’

“Opće stanje vojske moj je posao, za to odgovaram prema Ustavu. Ne Plenković, još manje Anušić. Vijeće za obranu će se sastati i o tome će se razgovarati. Sazivamo ga – ne Anušić i ja – nego Plenković i ja. Ništa od toga ne može bez dogovora”, rekao je Milanović, čiju je inicijativu o sazivanju Vijeća za obranu Plenković odbio odgovarajući kako ideju o osam tjedana vojnog roka razvijaju stručnjaci u Ministarstvu obrane koji će je, kada bude kompletirana, poslati Milanoviću na uvid. Ovdje valja imati u vidu članak 100., stavak 1. Ustava, prema kojem je predsjednik vrhovni zapovjednik oružanih snaga. U Ustavu, doduše, nisu precizirane njegove ovlasti, uz izuzetak onih da je odgovoran za imenovanje i razrješavanje vojnih zapovjednika te da na temelju odluke Hrvatskog sabora zaključuje mir i objavljuje rat.

Vojna strategija

Zato je nešto detaljniji Zakon o obrani u kojem se objašnjava da predsjednik na temelju prijedloga načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost ministra obrane donosi vojnu strategiju, kao i plan uporabe oružanih snaga. Predsjednik na prijedlog Vlade donosi odluku o veličini, sastavu i mobilizacijskom razvoju oružanih snaga, pod što spada i vojni rok, čije je uvođenje po svemu sudeći mrtvo slovo na papiru ako se prije toga Anušić ne konzultira s vrhovnim zapovjednikom oružanih snaga, odnosno s Milanovićem koji potpisuje odluke o ustroju i mobilizacijskom sastavu.

Prema članku 23. Zakona o obrani, odluku o obvezi služenja vojnog roka donosi Sabor, i to je njegova samostalna ovlast, no Milanović i dalje ima mogućnost opstruirati provođenje vojnog roka nakon što ga Sabor izglasa pozivajući se na Ustav koji ga definira kao vrhovnog zapovjednika oružanih snaga. Uz to, članak 5. Zakona o obrani propisuje da Sabor ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama, a prema Ustavu, njima zapovijeda predsjednik Republike, što znači da bi se u ovu priču o uvođenju vojnog roka u konačnici mogao uključiti Ustavni sud, odnosno njegov novi sastav koji bi trebao biti kompletiran do prosinca ove godine. No i iz Anušićevih zahtjeva i javnih apela za izmjene Zakona o obrani jasno je da su Milanovićeve ovlasti ipak nešto veće nego što to HDZ-ovci pokušavaju prikazati.