Na portalu Our World in Data pojavila se karta koja prikazuje koje su europske zemlje zabilježile porast stanovništva, a koje pad u razdoblju od srpnja 2022. do srpnja 2023. godine.
Regionalna podjela je izrazita: većina zemalja s negativnom promjenom broja stanovnika nalazi se u istočnim i južnim dijelovima Europe, dok su zemlje zapadne i sjeverne Europe zabilježile rast stanovništva. Hrvatska ne stoji dobro, kao niti većina regije, i nalazi se u ‘crvenom’. Jedine bivše rebublike iz nekadašnje države koje su u ‘zelenom’ su Crna Gora i Slovenija.
Podaci se odnose na razdoblje 2022.–2023. jer je riječ o najnovijim godinama obuhvaćenima u najnovijem izdanju publikacije World Population Prospects Ujedinjenih naroda, objavljenom 2024. godine. Privremeni poremećaji mogu utjecati na međugodišnje promjene broja stanovnika, no ovaj regionalni obrazac nije svojstven samo toj godini: uočljiv je i u ranijim razdobljima, a pojavljuje se i pri promatranju promjena stanovništva tijekom duljih vremenskih razdoblja.
Stope fertiliteta
Ključni čimbenik ovih kretanja jest migracija. Većina zemalja zapadne i sjeverne Europe bilježi pozitivan neto migracijski saldo (odnosno više doseljenih nego odseljenih osoba). Nasuprot tome, mnoge zemlje istočne i južne Europe imaju veći broj onih koji odlaze nego onih koji dolaze.
Stope fertiliteta diljem Europe opadaju, a sve te zemlje sada imaju stope ispod razine jednostavne reprodukcije. To znači da bi, budući da broj umrlih nadmašuje broj rođenih, stanovništvo u velikom dijelu Europe bez migracija bilo u padu. U zapadnoj i sjevernoj Europi pozitivan neto migracijski saldo ublažava taj trend.
