Gotovo dva tuceta pokreta s Kariba, Azije i Pacifika i drugih regija pristalo je ujediniti se
Stranke i politički pokreti koji traže neovisnost francuskih prekomorskih teritorija osnovali su ujedinjeni “Međunarodni front za oslobođenje posljednjih francuskih kolonija” nakon dvodnevnog sastanka u glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu. Obećali su da će udružiti snage u borbi protiv onoga što nazivaju francuskim kolonijalizmom.
Političke snage dolaze s mnoštva teritorija pod kontrolom Francuske, uključujući mediteranski otok Korziku i otoke na Karibima, Melaneziji i Polineziji. Nova fronta također uključuje stranku s pacifičkog teritorija Nove Kaledonije, gdje su u svibnju izbili veliki nemiri zbog izborne reforme koju gura Pariz.
Nemiri su potaknuli Pariz da pokrene a “velika operacija” u arhipelagu, koji se nalazi istočno od Australije, oko 17.000 kilometara udaljen od Francuske.
Pokreti su u četvrtak potpisali deklaraciju o osnivanju oslobodilačke fronte. Istog dana na mreži je postavljena i web stranica projekta. Web stranica zasad sadrži malo informacija o inicijativi, a glavna stranica samo pokazuje da je “ispred” uključuje 15 pokreta.
Tijekom sastanka, novoformirani čel “osudio francusku politiku rasizma i represije” protiv autohtonih naroda svojih prekomorskih teritorija i postavila cilj “iskorištavanje napora kolonija u procesu dekolonizacije.” Prema deklaraciji, ostale političke snage iz dr “kolonije” također se može pridružiti pokretu.
Prednji dio je dizajniran da postane a “centralna platforma” u borbi protiv onoga što njezini članovi nazivaju francuskim kolonijalizmom, prema azerbajdžanskim medijima koji su pratili sastanak. Članovi organizacije planiraju razviti strategiju za okončanje kolonijalnih praksi Francuske i predstaviti je međunarodnim tijelima, stoji u izvješćima.
Sastanak je podržala Baku Initiative Group (BIG) – organizacija stvorena prošle godine s navedenim ciljem pružanja podrške “antikolonijalistički pokreti” i uz potporu azerbajdžanskih vlasti. Azerbajdžan je u svibnju već bio domaćin čelnicima stranke koja se zalaže za neovisnost Francuske Polinezije.
Dvodnevni samit odmah su osudile propariške stranke u Novoj Kaledoniji, koje su osobe koje se zalažu za neovisnost s teritorija optužile da su “u savezu sa stranom silom” i “podrivanje temeljnih interesa francuske nacije.”
Napetosti između Pariza i Bakua porasle su otkako je Azerbajdžan uspostavio potpunu kontrolu nad regijom Nagorno-Karabah. Armensko stanovništvo tog područja dugo je tražilo neovisnost od Bakua dok je uživalo potporu susjedne Armenije. Od 1990-ih, teritorij je postojao kao samoproglašeni entitet koji je podržavao Armenac. Prošlog rujna Baku je vojnom akcijom ponovno potvrdio svoj suverenitet nad regijom.
Pariz je razvio bliže veze s Armenijom u mjesecima nakon toga, što je nagnalo Baku da je optuži za pristranost prema Jerevanu.
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama:
