Dana 10. rujna, dva dana prije početka velike rusko-bjeloruske vojne vježbe Zapad-2025., Poljska je zbog navedenog razloga nacionalne sigurnosti zatvorila granicu s Bjelorusijom.
Vježbe su završile 16. rujna, no granica je i dalje zatvorena. Poljska je tijekom noći zabilježila pojačanu aktivnost bespilotnih letjelica blizu svoje granice s Bjelorusijom, objavila je vlada jutros, prenosi agencija PAP. Jasno, oprezni su oko mogućih novih upada dronova na njihov teritorij.
Željeznica prevozi 25 milijardi eura robe
No, mnogi veliki industrijski igrači nisu sretni zbog ove blokade. Poljska vlada izjavila je da se “logika trgovine” zamjenjuje “logikom sigurnosti”. Ključno je da zatvaranje pogađa trgovinsku rutu kojom se prevozi 90 posto željezničkog tereta između Kine i EU. Na toj ruti, obujam tereta između Kine i EU porastao je za 10,6 posto u 2024. godini, dok je vrijednost robe skočila za gotovo 85 posto na 25,07 milijardi eura. Koridor sada čini 3,7 posto ukupne trgovine između EU i Kine, u odnosu na 2,1 posto godinu ranije -što je spas za divove e-trgovine poput Temua i Sheina.
Veza je dio mreže željezničkih veza inicijative “Pojas i put” (BRI) koju pokreće Kina, a koja se proteže diljem Euroazije, a osmišljena je za povezivanje kopnene mase s europskim i azijskim tržištima. Krajnji terminali EU-a i Kine te sve zemlje između žele proširiti svoje kopnene veze nizom željeznica koje uključuju sjevernu rutu i Srednji koridor, između ostalih, koje se brzo razvijaju.
Poljske tvrtke također bi mogle pretrpjeti udarac. Državni PKP Cargo rekao je da se kratka kašnjenja mogu tolerirati, ali je upozorio da bi dulje zatvaranje preusmjerilo trgovinu na jug, preko Kazahstana, Kaspijskog i Crnog mora te dalje prema južnoj Europi ili Turskoj. Zatvaranje dolazi samo tjedan dana nakon što je tvrtka pokrenula svoj prvi teretni vlak Varšava-Kina, prevozeći robu iz nekoliko europskih zemalja.
“Potpuno zatvaranje granica ključni je problem – ne samo za promet i logistiku već za cijelo gospodarstvo”, rekao je za Politico Artur Kalisjak, direktor strateških projekata u Poljskoj udruzi za promet i logistiku. Oko 10.000 bjeloruskih vozača zaposlenih u poljskim prijevozničkim tvrtkama također je zaglavljeno, dodao je – ne mogu se vratiti na posao u Poljsku, pa čak ni vratiti kući.
Sav teret je trenutno blokiran, uključujući vremenski osjetljive pošiljke poput lijekova i hrane. Što se tiče alternativa, “možete pokušati preko Litve ili Latvije, ali to naravno zahtijeva više vremena i novca. Čak i tada nema jamstva da će te granice ostati otvorene”, rekao je. Bjeloruski oporbeni medij Belsat izvijestio je o pokušajima improviziranja s alternativnim rutama opskrbe, rekavši da je stvoreno zaobilazno rješenje kojim se natovareni kamion kreće prema terminalu u litavskom Kaunasu, poljskom Lodzu ili njemačkom Duisburgu – odakle se teret premješta, a zatim ulazi u Bjelorusiju preko litavskih željezničkih prijelaza.
“Ovo je vrlo teška situacija“, zaključio je Kalisjak. “Vlada kaže da prati situaciju i da će granica biti ponovno otvorena kada bude sigurna. To je ono što znamo… dakle, s poslovne perspektive, ne znamo ništa”.
Geopolitički šah
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi doletio je u ponedjeljak u Varšavu kako bi razgovarao sa svojim poljskim kolegom Radosławom Sikorskim. “Tijekom razgovora bilo je vrlo jasno da se u ovoj situaciji logika trgovine, koja je i nama korisna, zamjenjuje logikom sigurnosti. I to je ministar Sikorski vrlo jasno izrazio”, rekao je glasnogovornik poljskog ministarstva vanjskih poslova Paweł Wroński. Dodao je da kineska strana nije postavila nikakve izravne zahtjeve za ponovno otvaranje granice.
Peking je već prije sastanka ministara rekao da se nada da će Poljska “poduzeti učinkovite mjere kako bi osigurala siguran i nesmetan rad [željezničke veze na bjeloruskoj granici] i stabilnost međunarodnih industrijskih i opskrbnih lanaca”, naglašavajući da je Kinesko-europski željeznički ekspres “vodeći projekt” u kineskoj suradnji s Poljskom i EU.
Ali Kina nije jedini igrač u igri. “Tu su i Sjedinjene Države, s kojima imamo vrlo bliske odnose. Prilično sam siguran da je Washington više nego sretan što su rute zatvorene – barem privremeno – jer su vršili pritisak na Europsku uniju da uvede dodatne carine Kini zbog izvoza ruske nafte i plina u Kinu”, rekao je Piotr Krawczyk, bivši šef poljske Vanjske obavještajne službe. Tvrdi da Washington sigurno neće požurivati Poljsku da otvori granicu.
Europa je također za stolom, ali kako je Krawczyk primijetio, “Nisam vidio nikakvu reakciju nijedne zemlje – ništa od Komisije i ništa od glavnih gradova. Dakle, možda ni Europa nije nesretna što vidi da je glavni ulaz blokiran”. “Ako je ovaj ulaz blokiran, onda moraju koristiti druge rute – na primjer, zračni ili pomorski prijevoz… Mislim, na primjer, da bi luke u Rotterdamu i Hamburgu bile vrlo sretne primiti onu robu koja više ne može prolaziti preko poljsko-bjeloruske granice”, dodao je. Što se tiče stava Kine, Konrad Popławski, ekonomist u varšavskom Centru za istočne studije – vladinom savjetodavnom think tanku – rekao je da su iznosi u igri značajni, ali ne i presudni.
Zatvaranje je važnije za kineske zapadne provincije u unutrašnjosti, dodao je, koje se uvelike oslanjaju na željezničke veze i nemaju pristup morskim lukama. “Ipak, ne govorimo o ogromnim količinama trgovine – radi se više o stalnom dotoku važnom za neke industrije, ali nipošto o kritičnom u cjelini. Veliko je pitanje predstavlja li zatvaranje granice problem dovoljno velikih razmjera – ne samo za Bjelorusiju i Rusiju, već možda i za Kinu – da bi izazvalo veću reakciju”, zaključio je Popławski. No, iako je vrijednost trgovine koja teče preko poljsko-bjeloruske granice značajna, napomenuo je, još uvijek nije dovoljno velika da bi potaknula Peking da promijeni svoj stav prema Moskvi ili Minsku.
Priče sa žestoko militarizirane europske granice
