Posljednjih dvadesetak godina utjecaj Republike Poljske u Europi znatno je porastao. Premda je u vrijeme Hladnog rata Poljska bila sinonim za zaostalost, siromaštvo, represiju i iseljavanje, od uvođenja demokracije i višestranačja 1989. do 2025. Poljska se preobrazila u uzornu državu. Danas je Poljska sinonim za suverenost, neovisnost i održivi gospodarski napredak. Štoviše, moglo bi se konstatirati kako poljski državni projekt nije samo uspješan nego je prešao očekivanja – suvremena poljska država moćna je europska, gospodarska i vojna sila koja može u mnogim segmentima parirati tradicionalnim europskim silama poput Njemačke, Francuske i Velike Britanije. Uobičajena konstelacija snaga na Starom kontinentu krenula se mijenjati.
Politička sila
Poljska je postala politička sila zahvaljujući svojoj strateškoj važnosti unutar Europske unije i NATO saveza. Poljska posjeduje važan geopolitički položaj: smještena je u srcu Europe i graniči s Rusijom, Njemačkom, Češkom, Bjelorusijom i Ukrajinom. Geografski položaj tampon zone između velikih carstava oblikovao je poljsku povijest, te je Poljska tijekom stoljeća bila izložena pritiscima velikih sila poput Austro-Ugarske, Njemačke i Rusije. Nakon kraha SSSR-a Poljska je krenula u pravcu euroatlantskih integracija. Ušla je u NATO 1999. i Europsku uniju 2004., što je dodatno osnažilo njen politički položaj u Europi.
Poljska je u zadnja dva desetljeća postala predvodnica promoviranja interesa zemalja istočne Europe unutar EU-a i NATO-a. Kako ruski utjecaj na području bivšeg Sovjetskog Saveza sve više raste s intencijom daljnjeg širenja (ruske intervencije u Moldaviji, Gruziji, Ukrajini, Kazahstanu, Siriji, itd.), Poljska se pozicionira kao snažan protivnik asertivnoj Putinovoj Rusiji i postaje stup NATO-a na europskom istoku. Varšava se nametnula kao ključni partner SAD-a u istočnoj Europi. Logistička i vojna podrška ukrajinskoj državi i velikodušna humanitarna potpora ukrajinskim izbjeglicama tijekom ruske agresije na Ukrajinu 2022., ojačali su poljski položaj unutar Zapadnog bloka. Angažman u ukrajinskom ratu učvrstio je ugled Poljske. Varšava postala regionalna sila srednje i istočne Europe.
To je vidljivo kroz lansiranje Inicijative triju mora – multilateralni forum čiji je cilj unaprijediti prometnu infrastrukturu, energetsku sigurnost i gospodarsku suradnju 13 država između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora. S obzirom na svoju veličinu (40 milijuna stanovnika), gospodarsku snagu i politički utjecaj, Poljska inicijativu nastoji iskoristiti za učvršćenje svog međunarodnog položaja kao i država članica inicijative. Poljske političare puno toga se pita unutar zapadnih institucija. Bez snažne Poljske istočna granica EU i NATO-a ne može se održati, kao niti Ukrajina u ratu protiv Rusije. Toga su svjesni američki policymakeri koji su snažni zagovornici Inicijative triju mora.
Gospodarska sila
Nakon uvođenja demokracije koncem 1980-ih, poljsko gospodarstvo se efikasno i brzo transformiralo iz planskog u tržišno. Za razliku od velike većine istočnoeuropskih socijalističkih država Poljska je izbjegla uvođenje divljeg kapitalizma i privatizacijsku pljačku. Leszek Balcerowicz, prvi nekomunistički ministar financija, predstavio je „plan šok terapije“ koji je bio usmjeren na brzu i radikalnu tranziciju gospodarstva. Stvoreni su preduvjeti za poljsko ekonomsko čudo koje traje od početka 1990-ih do danas. Tranzicija se temeljila se na strukturalnim reformama, privatizaciji, fiskalnoj disciplini, te otvaranju prema stranim investicijama i integraciji s globalnim tržištima.
Cijene su oslobođene državne kontrole, čime je potražnja na tržištu postala ključni faktor određivanja cijena. Visoka inflacija je obuzdana kontroliranim rastom plaća i smanjenjem državne potrošnje. Uveden je novi porezni sustav koji je potaknuo poduzetništvo i povećao proračunske prihode. Poljska je privlačila strane investicije, koje su bile ključne za modernizaciju industrija, stvaranje novih radnih mjesta i prijenos tehnologija. Nakon 2004., kada je Poljska postala članica Europske unije, strane investicije su se dodatno povećale. Strani investitori također su omogućili Poljskoj integraciju u globalne lance opskrbe, posebno u sektorima kao što su automobilska industrija, elektronika i potrošačka roba.
Poljsko gospodarstvo raste brže od bogatijih europskih zemalja. Poljski nominalni bruto domaći proizvod (BDP) od 2000. do 2010. rastao je u prosjeku 6-8% godišnje, a od 2010. do 2020. BDP je rastao prosječno oko 5% godišnje. Poljska je postala središte modernih industrija kao što su proizvodnja litijskih baterija (druga u svijetu nakon Kine), automobilska, kemijska, tekstilna i prehrambena industriju. Mnogi svjetski auto brendovi, kao što su Volkswagen, Fiat i Opel, imaju proizvodne pogone u Poljskoj, što je omogućilo stvaranje radnih mjesta i tehnološki napredak u zemlji. Poljska je također vodeći proizvođač bijele tehnike, električnih uređaja i namještaja u Europi, čime dodatno jača svoju poziciju na međunarodnom tržištu. Zemlja čak ima trgovinski suficit s Njemačkom.
Osim tradicionalnih industrija, Poljska ulaže u modernizaciju svih sektora. Zemlja ima kvalitetan obrazovni sustav i redovito je bolje rangirana od Njemačke, Francuske ili Velike Britanije u matematici, tehnologiji i strojarstvu. Stoga ne čudi što mnoge međunarodne tehnološke kompanije, poput Googlea, Microsofta i IBM-a, imaju svoje razvojne centre u Poljskoj, što dodatno doprinosi dinamici lokalnog tržišta rada. Jedan od najvažnijih elemenata poljskog ekonomskog rasta su velika ulaganja u infrastrukturu. Poljska koristi europske fondove za modernizaciju svojih cesta, željeznica, pomorskih i zračnih luka. U periodu od 2014. do 2020. Poljska je primila gotovo 86 milijardi eura iz EU fondova, a značajan dio tih sredstava usmjeren je upravo na infrastrukturu. Životni standard u gradovima kao što su Varšava, Krakow ili Wroclaw već je sličan onom u Londonu ili Berlinu. Poljska dijaspora se vraća kući zbog poboljšane kvalitete života, brojnih prilika za posao i nižih troškova života nego u zapadnoj Europi.
Vojna sila
Poljska vojna snaga se poboljšava kontinuiranim velikim financijskim izdacima za oružane snage. Kao država s dugom poviješću ratova, Poljska u 21. st. intenzivno radi na modernizaciji svojih oružanih snaga i osiguranju dugoročne vojne održivosti. Strateška pozicija između zapadne Europe i Rusije te članstvo u NATO-u čine Poljsku ključnom državom za sigurnost EU. U posljednjih deset godina, u suradnji s NATO partnerima (osobito SAD-om) Poljska je provela sveobuhvatnu modernizaciju oružanih snaga kako bi ojačala obrambene kapacitete.
Vlade stranke Pravo i pravda (PiS) koja je bila na vlasti od 2015. do 2023. pokrenule su neviđenu vojnu nabavu, naručivši tisuće tenkova, samohodnih haubica, borbenih zrakoplova, raketnih topničkih bacača i novih sustava protuzračne obrane. Većina ugovora potpisana je sa SAD-om i Južnom Korejom. Nabavka američkih borbenih aviona F-35 godine 2020. predstavlja stratešku promjenu za poljsko ratno zrakoplovstvo jer ovaj suvremeni zrakoplov omogućuje Poljskoj tehnološku prednost u zračnoj obrani. Nabavka tenkova Abrams, također od SAD-a, učvršćuje kopnenu vojsku te dodatno jača obrambene kapacitete. Ugovori o isporuci potpisani su 2021. a prvi tenkovi su krenuli pristizati ove godine. Protuzračni sustavi Patriot, koji su isporučeni 2022., zajedno s planovima za razvoj vlastitih raketnih kapaciteta, čine poljski obrambeni štit značajno jačim.
Poljska je prošle godine potrošila 4,12% svog BDP-a na obranu, što je najviša razina među članicama NATO-a (SAD troši 3,38% BDP na obranu) i više nego dvostruko više od smjernice saveza od 2%. Iako je nova vlada koju vodi Donald Tusk iz Građanske platforme obećala revidirati neke od vojnih sporazuma, nastavila je ulagati u vojsku. Aktualna vlada planira uložiti 10 milijardi zlota u utvrđivanje poljske istočne granice, a premijer Tusk pozvao je druge zemlje EU-a da povećaju svoje izdatke za obranu.
Budućnost je poljska
Summa summarum, Republika Poljska je primjer uspješne države i pokazatelj kako se unutar Europske unije i NATO saveza može ne samo očuvati samostalnost i neovisnost, nego ujedno postati značajna europska sila. Poljska nije Njemačka ili Francuska da joj je status europske sile zajamčen, ali kroz promišljene i efikasne politike, sve više dobiva na snazi na domaćem i međunarodnom planu. U Poljskoj bi se moglo živjeti bolje nego u mnogim zapadnijim europskim državama. To, naravno, smeta mnoge njemačke i francuske političare koji smatraju da lokomotivu EU trebaju vući samo Berlin i Pariz. Varšava se nametnula kao čimbenik kojeg je nemoguće ignorirati. Odlični odnosi sa SAD-om dodatno jačaju poljski položaj u EU i NATO-u. Predsjedništvo Donalda Trumpa moglo bi dodatno učvrstiti poljski položaj jer Trump promovira samostalni i samoodrživi put svake države u međunarodnoj areni i pridržavanje propisa NATO-a o trošenju 2% BDP-a na obranu. Poljska udovoljava oba kriterija te ima svijetlu budućnost u godinama koje dolaze.
Za još ovakvog sadržaja pratite autorov portal Actualitica.com
Ova zemlja postaje najveća europska sila modernog mobilnog topništva
