POLJUDJELA SERIJA (II.) Kako se splitski stadion našao rame uz rame s najvećim svjetskim simbolima i što se može naučiti na primjeru Palerma

„Stadioni i mit“ je izložba o gradskim simbolima, strukturama koje pobuđuju strasti, o mjestima kulture i kolektivnog identiteta ispričanima iz arhitektonske perspektive. Ovako nekako izložbu opisuju njezini kustosi Manuel Orazi, Fabio Salomoni i Moira Valeri. „Stadioni i mit“ prikazuje arhitektonski značajne stadione ne samo u Europi, već i na drugim kontinentima. Postavljena je u prizemlju MAXXI-ja, muzeja suvremene umjetnosti u Rimu koji je i sam atraktivna suvremena zgrada s potpisom rahmetli arhitektice Zahe Hadid. Arhitektonsko vrednovanje označeno crvenom bojom predstavlja najveći dio izložbe. U relativno visokom i dugom prostoru postavljeno je na stolove raspoređene uzduž osi prostora, kao i na jedan od duljih zidova. Između stolova se nalaze, kao konfeti, zeleno označeni eksponati koji ističu društvene vrijednosti pojedinih stadiona. Na drugom duljem zidu, te na samom početku i kraju izložbe, stadioni i pripadajući fenomeni prikazani su onako kako su ih prikazali umjetnici iz svijeta filma, fotografije, stripa, književnosti…

Poljud u Rimu: Splitski stadion na svjetskoj izložbi, a kako ga se tretira kod kuće?

Poljud među svjetskim velikanima

Među nekoliko desetaka svjetskih primjera našao se, naravno, Poljud. Ovo je priča o tome kako se Poljud (s)našao u izložbi, naročito o aspektu dodatnih sadržaja uz stadion koji ga čine svakodnevno korisnim ne samo voljenom klubu, već i građanima i posjetiteljima.

S obzirom na to da je gradski stadion u Palermu istaknut na izložbi, a da je NK Palermo klub grada samo tri puta većeg od Splita, da je klub imao velikih uspona i padova, da ga pripadajuća mnogobrojna navijačka skupina pobožno prati, da je grad južnjačkog karaktera, vrijedi promotriti što sve, izvan nogometnih utakmica, ovo zdanje nudi.

Osim toga, za Hajdukove navijače vrijedi se podsjetiti: ovaj stadion je važan jer je baš na njemu 16. studenoga 1994. godine hrvatska reprezentacija s trenerom Tomislavom Ivićem pobijedila reprezentaciju Italije 2:1. To je bila prva značajnija pobjeda reprezentacije Hrvatske, ujedno prvi put da se plasirala na veliko međunarodno natjecanje, konkretno na Europsko prvenstvo 1996. u Engleskoj. Sudbina je htjela da je ključnu ulogu u tome odigrao Hajdukov nekadašnji igrač i trener, spomenuti Ivić.

Tragedija koja je ušla u povijest

Na izložbi je Palermo istaknut radi posebne memorijalne note koja svjedoči o neraskidivoj povezanosti jednog kluba i zajednice od šesto tisuća ljudi.

Dana 30. kolovoza 1989. godine, tijekom rekonstrukcije stadiona tadašnjeg naziva La Favorita, a kasnije imenovanog po Renzu Barberi, građevinska skela se urušila. Poginulo je pet radnika! Nakon obnove na ovom stadionu igrale su se utakmice Svjetskog prvenstva u Italiji 1990. Od toga tragičnog događaja na stadionu se svake godine sindikati zajedno s NK Palermom prigodno prisjećaju poginulih pet radnika. U njihovu spomen na stadionu je (i na izložbi) istaknuta spomen-ploča s njihovim imenima i prezimenima na kojoj stoji sljedeći herojski natpis:
„CADUTI DURANTE LA COSTRUZIONE DELLO STADIO COMUNALE LA FAVORITA.“

Zapravo, čini se kako je ova hvale vrijedna kontinuirana memorija na radničku klasu koja je život položila za stadion glavni razlog zašto je stadion u Palermu na izložbi.

Kad stadion postane pozornica

Renzo Barbera udaljen je tek 3 km zračne linije od gradske luke koja predstavlja centar grada, dok je Poljud udaljen 2 km od iste zone. Kad se uzmu u obzir veličine gradova, može se reći kako je Barbera čak centralnije postavljen u odnosu na Poljud. U ovoj banalnoj usporedbi pada u vodu bilo kakva teorija o lošoj lokaciji Poljuda. Osim toga, slično kao i Splićani, Palermitani organiziraju život prema utakmicama, pa se prometni krkljanci na dan utakmice ne osjećaju. Gradovi skladno kohabitiraju sa svojim klubovima.

Barbera ima 36.365 sjedala, dakle oko 2.000 više od Poljuda. Razmjerno mali dio tribina je natkriven. O popunjenosti stadiona na pripadajućoj web-stranici stoji:

“Puno je puta tijekom godina stadion bio rasprodan, uglavnom u prilikama značajnih utakmica u Serie A, ali također i za playoff utakmice Serie C u sezoni 2021./2022., kada su se napokon Ružičastocrni (Rosaneri) vratili u Serie B, nekoliko dana nakon prelaska u vlasništvo City Football Group.”

Na Barberi su gostovala i značajna glazbena imena kao što su Aretha Franklin, Arthur Brown, Duke Ellington, Black Sabbath, Frank Zappa, Frank Sinatra, Duran Duran, Spandau Ballet, Claudio Baglioni te posljednji, 2023. godine, Vasco Rossi.

Ako se izuzme rijedak koncert poput onog nezaboravnog Mate Miše Kovača, Hajduk se s glazbenim događanjima nije snašao. Navala publike s treštavog Ultra festivala svojedobno je temeljito satrala osnovno sredstvo nogometnog posla – travnjak, pa se nakon toga nemiloga događaja više nije riskiralo.

Vizija povratka izvornom Poljudu

Posebno je zanimljiva površina koju NK Palermo ima na raspolaganju za ostvarivanje profita od eksploatacije nekretnine. Primjerice, muzej ima 163 m². Ova površina stane više od 32 puta u površinu koju je Grad legalizirao na Poljudu. Sudeći po dimenzijama tribina Barbere, sveukupna površina komercijalnih prostora također nije značajna, ali jest u komercijalnom pogonu.

O zatečenim, projektiranim i potencijalnim mogućnostima kulturne i komercijalne eksploatacije Poljuda emeritus Nenad Fabijanić, profesor na najstarijem hrvatskom Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, ujedno nasljednik autorskih prava Borisa Magaša, kaže sljedeće:

“Današnje improvizirane, bezimene prigradnje, razgradnje i devastacije, kako unutar stadiona, tako i u okolišu, nemaju blage veze s izvornim Magaševim arhitektonskim konceptom i rukopisom. Ili, bolje rečeno, nemaju veze ni sa čim.

Ponuđenim konceptom obnove predlaže se ponovna uspostava cjelovite kružne interne komunikacije koja jedina osigurava pravilnu, logičnu i uravnoteženu evakuaciju. Podno tribina moguće je interpolirati niz modularnih, djelomično dvoetažnih kapsula namijenjenih drugim sportovima i njihovim pratećim sadržajima.

Izvornim projektom s gradske, istočne strane bili su predviđeni komercijalni sadržaji kroz tri etaže. Radi se o logičnoj poziciji budući da je ta strana lako dostupna građanima, navijačima, posjetiteljima… Nažalost, u realizaciji nije zaživjela. U predloženom konceptu revitalizira se izvorna ideja.

Predviđeni su primjereni sadržaji kao što su muzej nogometa, ali i drugih splitskih sportova, butiga sa suvenirima, sportska oprema, prostorije za navijačke udruge te nezaobilazno ugostiteljstvo – ali sve odvojeno od glavnog, sportskog i poslovnog ulaza sa zapadne (morske) strane.”

Nije dobio priliku prezentacije

Fabijanićeva prosudba utemeljena je na idejnoj studiji rekonstrukcije Poljuda koju je izradio zajedno sa svojom ekipom (o kojoj će biti riječi u kasnijim nastavcima), na zahtjev Grada Splita, ali koju, nažalost, još nije dobio priliku prezentirati zainteresiranoj javnosti.

Drugim riječima, Fabijanićeva zamisao je vratiti higijenu eliminiranjem neadekvatnih i suvišnih sadržaja. Bez proširivanja, bez nagrđivanja, bez nove izgradnje, već u okvirima originalne prostornosti i oblikovanja. Jedini znanstveno i emocionalno utemeljen pristup za postizanje ponovno idealnog stadiona jest nježno i decentno – u čemu je Fabijanić odavno prepoznat u profesionalnim krugovima. Prijeko je potrebno “restituirati arhitekturu u epicentar dalmatinskog, a samim time i svjetskog sporta.”