Rijeka Krka s kanjonom usječenim u vapnenačkoj zaravni, sa sedam sedrenih slapova i ujezerenim dijelom toka, prirodni je fenomen krša. Sedam sedrenih slapova dominira današnjim izgledom vodenog toka s ukupnim padom od 242 m. Upravo zbog iznimnosti i vrijednosti ovog složenog i osjetljivog ekosustava, područje rijeke Krke jedno je od prvih zaštićenih dijelova prirode na području Republike Hrvatske.
Tijekom godina pritisci na ovo područje su bili i još uvijek jesu vrlo intenzivni. Osim energetskog iskorištavanja i broj posjetitelja je kontinuirano rastao. Jedan od razloga za to je bilo i kupanje ispod Skradinskog buka pa je u podnožju slapova prekinut proces osedravanja, a veliki broj kupača utjecao je i na kvalitetu vode rijeke Krke. Stoga je 2019. godine zabranjeno kupanje na Skradinskom buku uz razdoblje prilagodbe te je konačno početkom 2021. godine primijenjena zabrana kupanja uz istovremeno provođenje niza istraživanja i intenzivno praćenje stanja.Vrlo brzo nakon primjene odluke o zabrani kupanja, došlo je do znatnih promjena i stabilizacije ekosustava, piše časopis Hrvatska vodoprivreda.
Sedra u podnožju slapa se počela obnavljati, brojnost biljnih i životinjskih svojti se povećala, došlo je do povratka vrsta koje su uslijed velikog pritiska napustile to područje. Jedna od tih vrsta je i kopnena alga Trentepohlia aurea. Nakon 130 godina odsutnosti u dokumentiranim podacima o algama Hrvatske, ova kopnena alga ponovno je zabilježena na području rijeke Krke.
Ponovno otkriće kopnene alge (Trentepohlia aurea), nakon 130 godina, na području rijeke Krke svjedoči o trenutnom obnavljanju prirodnih zajednica uz vodotok rijeke Krke, ali i o potencijalu formiranja zajednica algi, lišajeva i mahovina kao sukcesijskih organizama u sedrotvornom sustavu.
D.G.
