Jedno od definitvno najznačajnijih otkrića sistematskih istraživanja tima znanstvenika, pod vodstvom vodećeg stručnjaka za morske pse i raže dr. Andreja Gajića u južnom Jadranskom moru svakako je ponovno otkriće populacije kritično ugrožene raže leptirice (Gymnura altavela) i njenog kotilišta. Leptirica je kritično ugrožena u Sredozemnom moru, s padom populacije većim od 80%. Potpuni nedostatak nalaza naveo je pojedine autore na pretpostavku da je vrsta potpuno nestala iz većine sjevernog Sredozemlja.
– Tijekom 19. stoljeća, ulovi ove vrste bili su česti širom Jadranskog mora, kako navodi Kolombatović. Međutim, već tijekom 20. stoljeća zapisi o takvim ulovima gotovo da su nestali. U ovom stoljeću nije bilo poznatih susreta u čitavom Jadranu, sve do našeg otkrića gravidne ženke u svibnju 2022. godine. Sistematskim istraživanjima ove vrste u protekle dvije godine uspjeli smo zabilježiti još osam jedinki ove vrste u Vlori (jug Albanije), uključujući dvije gravidne ženke, te jednu jedinku na srednjem Jadranu, u okolici Splita. Dio ovih rezultata objavljen je u prestižnom časopisu Animal Conservation i upravo tretira ponovno oktriće vrste u Jadranu i urgentnu potrebu za efektivnom zaštitom. Istraživnja su vršena u sklopu projekta financiranog od strane Mohmed bin Zayed fondacije, a kojim rukovodi E. Karalić iz Sharklab ADRIA – navodi dr. Andrej Gajić za Morski HR.
Leptirica, Gymnura altavela (Linnaeus, 1758), enigmatična je i iznimno rijetka vrsta koja nastanjuje plitka priobalna staništa duž Atlantika, uključujući Sredozemno i Crno more. Najčešće je susrećemo na pjeskovitom i muljevitom dnu bliže obali, od 10 do 70 m dubine, izimno rijetko dublje od 100 m – što je čini posebno osjetljivom na sve veće ribolovne pritiske. Lako je prepoznajemo po romboidnom disku čija ukupna širina nekoliko puta premašuje njegovu duljinu, te vrlo kratkim repom, dok se posteriorno iza štrcala nalazi po jedno ticalo.
U Mediteranu se najčešće love jedinke do 180 cm širine i mase do 40 kg – dok literatura opisuje jedinke i do 400 cm širine, a mase preko 60 kg. Tijekom dana najčešće vrijeme provodi ukopana u sediment, a nešto je aktivnija noću. Lovi iz zasjede i vršni je predator u staništima koja nastanjuje.
Video prikazuje postupak tijekom rehabilitacije jedinke, prateći protokol Smith et al. (2004).
Pored toga, više od 75 radionica za ribare urodilo je plodom i lokalni ribolovci u Vlori počeli su puštati i prijavljivati jedinke (slika gravidne ženke u prilogu), što je krajnje bitno za čuvanje i praćenje ovih čuvara morskog dna.
Pregled radova dr. Gajića koji opisuju ponovno otkriće leptirice u Jadranu možete pronaći u znanstvenim publikacijama Journal of Fish Biology i Animal Conservation.
Trenutna istraživanja u Jadranu financiraju Discovery i National Geographic
– Naša istraživanja bazirana su na razumijevanju stope preživnjavanja nakon puštanja ulovljenih jedinki, kako bi se informirale efektivne konzervacijske politike. To postižemo detaljnim patološkim, fiziološkim i radiološkim (magnetna rezonanca) pregledima. Pored toga, istražujemo reprodukciju i populacijsku dinamiku ukupno 27 vrsta u južnom Jadranu.
Pored raže leptirice, naši trenutni projekti usmjereni su na dubokomorske vrste morskih pasa i raža Jadrana (što financira Discovery Channel i Explorers Club), kretanje psa tupana u Mediteranu (što financira National Geographic), golubove južnog Jadrana (što financira Crowder Messersmith Conservation Fund), kao I nekoliko drugih programa na kritično ugroženim vrstama.
Više informacija o ovim istraživnjima dostupno je OVDJE i OVDJE.
D.G.
