Svima je primjetno kako porast temperature mora utječe na velike morske organizme, poput riba i koralja, ali što je s nevidljivim svijetom mikroskopskih organizama?
Morske bakterije su doslovno temelj morskog života. Imaju ključnu ulogu u morskom ekosustavu jer razgrađuju organsku tvar i recikliraju hranjive tvari, održavajući prirodnu ravnotežu. No, temperatura značajno utječe na njihov metabolizam, brzinu rasta i interakcije s drugim morskim organizmima.
Budući da bakterije čine najveći dio žive biomase i sudjeluju u svim biogeokemijskim procesima, zagrijavanje mora može ozbiljno narušiti njihovu dinamiku, što može imati dalekosežne posljedice na cijeli morski svijet. S obzirom na to da su Sredozemno more, a posebno Jadran, izrazito osjetljivi na klimatske promjene, izuzetno je važno istraživati kako promjene u okolišu utječu na nevidljivi mikroskopski svijet.
– Upravo time se bavi naš Laboratorij za mikrobiologiju u sklopu projekta #MICROGLOB (Procesi morske mikrobne hranidbene mreže u kontekstu globalnog zatopljenja), financiranog od strane Hrvatska zaklada za znanost – Croatian Science Foundation. Cilj istraživanja je utvrditi kako povećanje temperature mora za 3 °C utječe na rast određenih bakterijskih skupina (SAR11, Roseobacter, Gammaproteobacteria, Bacteroidetes) te njihovu osjetljivost na predatore poput sitnih protozoa – kazali su iz Institut za oceanografiju i ribarstvo.
Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu Mediterranean Marine Science, su pokazali da viša temperatura ubrzava rast svih bakterijskih skupina, ali i da svaka skupina reagira drugačije. To ukazuje na mogućnost da bi u toplijim uvjetima moglo doći do povećanja brojnosti bakterijskih zajednica, što bi moglo utjecati na protok ugljika i organske tvari u moru. Poveznicu na rad pronađite OVDJE.
Osim toga, otkriveno je da bakterijski predatori, poput nanoflagelata i cilijata, mijenjaju svoj izbor plijena s porastom temperature. Preferirali su bakterijske skupine koje su brzo rasle (Roseobacter i Gammaproteobacteria), čak i ako su bile manje zastupljene u okolišu, dok su izbjegavali sporije rastuće skupine (SAR11 i Bacteroidetes), unatoč njihovoj velikoj brojnosti.
Ove promjene naglašavaju važnost temperature u regulaciji odnosa između bakterija i protozoa te upućuju na to da rast bakterija i njihovih predatora pri višim temperaturama ne mora nužno biti usklađen. To dodatno potvrđuje koliko je važno uzeti u obzir filogenetski sastav bakterijskih zajednica pri predviđanju njihovog odgovora na dugoročno zagrijavanje mora.
I.N.
