Kompanija Meta, pod vodstvom Marka Zuckerberga, ponudila je 24-godišnjem stručnjaku za umjetnu inteligenciju zapanjujući kompenzacijski paket vrijedan 250 milijuna dolara. Ovaj potez ne samo da je podigao ljestvicu u ratu za vodeće talente, već je i potaknuo ozbiljna pitanja o ekonomskoj nejednakosti u budućnosti kojom će dominirati AI.
Matt Deitke, koji je nedavno napustio doktorski studij računalnih znanosti na Sveučilištu u Washingtonu, prvotno je odbio Zuckerbergovu “podcjenjivačku” ponudu od otprilike 125 milijuna dolara za četverogodišnji ugovor, kako prenosi New York Times.
Međutim, kada se osnivač Facebooka, i sam nekadašnje čudo od djeteta, osobno sastao s Deitkeom i udvostručio ponudu na otprilike 250 milijuna dolara — s potencijalnom isplatom od 100 milijuna dolara samo u prvoj godini — mladi istraživač je prihvatio ono što bi mogao biti jedan od najvećih ugovora o radu u korporativnoj povijesti. “Kada su informatičari plaćeni kao profesionalni sportaši, dosegnuli smo vrhunac ‘Osvete štrebera’!”, izjavio je za The Post profesor David Autor, ekonomist s MIT-a.
Deitkeov put pokazuje koliko se brzo bogatstvo može steći unutar ograničenog kruga AI talenata. Nakon napuštanja doktorskog studija, radio je na Allen Institutu za umjetnu inteligenciju u Seattleu, gdje je vodio razvoj Molma, AI chatbota sposobnog za obradu slika, zvukova i teksta — upravo onakvog multimodalnog sustava kakvom teži i Meta.
U studenom je Deitke suosnovao Vercept, startup fokusiran na AI agente koji mogu autonomno obavljati zadatke koristeći internetski softver. S desetak zaposlenika, Vercept je prikupio 16,5 milijuna dolara od investitora, uključujući bivšeg izvršnog direktora Googlea, Erica Schmidta.
Njegov revolucionarni rad na 3D skupovima podataka i multimodalnim modelima donio mu je široko priznanje, uključujući i prestižnu nagradu za izvanredan rad na konferenciji NeurIPS 2022. Ta se nagrada, jedna od najviših u AI istraživačkoj zajednici, dodjeljuje tek desetak istraživača od više od 10.000 prijavljenih radova.
Ovaj ugovor naglašava Metinu agresivnu strategiju da postane lider u području umjetne inteligencije. Kompanija je navodno potrošila više od milijardu dolara kako bi okupila “all-star” tim, uključujući i Ruominga Panga, bivšeg šefa Appleovog tima za AI modele, kojeg su privukli paketom vrijednim više od 200 milijuna dolara. Dok zagovornici tvrde da ovakva konkurencija potiče inovacije, kritičari izražavaju zabrinutost zbog koncentracije moći u rukama nekolicine tvrtki i pojedinaca koji oblikuju budućnost AI-ja.
Ramesh Srinivasan, profesor informacijskih studija na UCLA-u, rekao je da smjer kojim tvrtke poput Mete idu s umjetnom inteligencijom “temeljno doprinosi tome da naša ekonomija iz dana u dan postaje sve nejednakija”. “Ove tvrtke dodjeljuju stotine milijuna dolara šačici elitnih istraživača dok istovremeno otpuštaju tisuće radnika — od kojih mnogi, poput moderatora sadržaja, nisu ni klasificirani kao stalni zaposlenici”, izjavio je Srinivasan. “Upravo su to poslovi koje Meta i slične tvrtke namjeravaju zamijeniti AI sustavima koje agresivno razvijaju.”
Srinivasan dodaje da ovaj model nagrađuje one koji unapređuju velike jezične modele, dok istovremeno “obespravljuje radnike čiji je rad, ironično, generirao podatke koji pokreću te iste modele”. “Ovo je automatizacija kognitivnih zadataka”, objasnio je. “To su poslovi u ljudskim resursima, administrativni poslovi, pravni poslovi — čak i vožnja za Uber. Ako se podaci o nekom poslu mogu prikupiti, stroj ga može oponašati. Svi ti oblici prihoda su na udaru.”
Na pitanje investitora, sam Mark Zuckerberg je opravdao ovakvu strategiju: “Gradimo elitni tim s gustom koncentracijom talenta. Ako ćete trošiti stotine milijardi dolara na računalnu snagu, onda ima smisla natjecati se iznimno žestoko i učiniti sve što je potrebno da dobijete tih 50 ili 70 vrhunskih istraživača koji će izgraditi vaš tim. Jednostavno postoji apsolutna premija za najbolje i najtalentiranije ljude”, zaključio je.
