Znate li kako izgleda političko zapošljavanje u Bosni i Hercegovini?
“Nakon što ministar preuzme dužnost, raspisuje natječaj. Angažira osobu koja će raditi na ugovor o djelu, a potom formira komisiju te po potrebi mijenja pravilnik o sistematizaciji. Zatim traži novac u proračunu za nova zapošljavanja. I ta osoba koja je zaposlena na ugovor o djelu, zapošljava se za stalno na tom natječaju.”
Tako procedure zapošljavanja mimo zakona pojašnjava za Radio Slobodna Europa (RSE) Erduan Kafedžić, ravnatelj Ureda za borbu protiv korupcije u Vladi Kantona Sarajevo.
Prema njegovim riječima, radi se o osobama koje su bile u bliskoj vezi s politikom, čak i kao kandidati na listama za izbore iz iste stranke iz koje je i ministar koji ih je zaposlio.
Radi se o nezakonitom zapošljavanju zbog čega je, između ostalog, prije nekoliko dana uhićena sarajevska ministrica za rad, Enda Pavić Pečenković.
I nije jedina. Pored nje, prije petnaestak dana uhićene su i ministrica za znanost, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo Adna Mesihović te njezina pomoćnica Dženita Viteškić.
U isti slučaj nezakonitog zapošljavanja bio je uključen i Ibrahim Obhođaš, član Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje Kantona Sarajevo.
Inače, četvrtina ministara u Vladi Kantona Sarajevo uhićena je u posljednjih nekoliko mjeseci zbog koruptivnih radnji, odnosno nezakonitog zapošljavanja, zlouporabe položaja i pranja novca.
Iz Ureda za borbu protiv korupcije, koji djeluje u okviru Vlade KS, najavljuju za RSE nove aktivnosti i uhićenja, između ostalog i u toj Vladi, ne precizirajući o kome se radi.
Prema ranijoj analizi Centara civilnih inicijativa navedeno je da u BiH ima približno 6.000 političkih funkcija te oko 20.000 osoba koje su zaposlene po političkoj liniji.
Što kažu građani Sarajeva?
Zeinedin Zulčić iz Sarajeva kaže za RSE kako je njegov sin prije 12 godina završio fakultet i da do danas ne može naći posao.
“Ne može dobiti posao u javnoj službi zbog političkog zapošljavanja”, kaže on, ne dajući više detalja u vezi sa zapošljavanjem sina.
I Sarajka Melisa kaže da je bila u situaciji da nije mogla naći posao “zbog politike koja je prisutna prilikom zapošljavanja”.
“To je svakodnevnica postala, ništa iznenađujuće. Dovela sam se u situaciju da nisam mogla dobiti posao upravo zbog politički podobnih osoba, ali to je nešto sasvim normalno kod nas postalo i nimalo me ne iznenađuje”, kaže za RSE Melisa iz Sarajeva.
Najviše se prijavljuju ‘nezakonita zapošljavanja’
Iz Ureda za borbu protiv korupcije navode za RSE da su dosad primili oko 4.500 prijava za korupciju u Kantonu Sarajevo, te da se od tog broja 60 posto prijava odnosi na “nezakonita zapošljavanja”.
“Sva naša analitika i statistika ukazuju na to da najveći broj prijava pristiže na proces zapošljavanja u javnom sektoru Kantona Sarajevo. To je jedan kut, a drugi je da sve veći broj osoba koje su bile politički eksponirane ili su u vezi s političarima, dobiva poslove u javnom sektoru, a sve češće i u državnoj službi”, kaže za RSE Erduan Kafedžić, ravnatelj Ureda za borbu protiv korupcije KS.
Naglašava da Ured posjeduje i velike baze podataka sa svim zaposlenim osobama u Kantonu Sarajevo te da se uz pomoć tih baza mogu detektirati nezakonita zapošljavanja.
Ističe i da je ovakav mehanizam kontrole za sada jedino prisutan u Sarajevu.
“Vidite tko je zaposlen, kada je zaposlen, iz koje stranke je došao. To je analitika koja može samljeti tako veliki broj podataka. To je posebna tema kada govorimo o političkom zapošljavanju u Bosni i Hercegovini i ta baza zasad, u nekom obimu, funkcionira samo u Kantonu Sarajevo”, ističe Kafedžić.
Navodi i da se nezakonita zapošljavanja najčešće obavljaju tijekom predizbornih razdoblja, u tijeku i nakon izbora, tijekom donošenja proračuna, prekompozicije Vlade te ulaska novih političkih subjekata u postojeću većinu.
“To nije puko uhljebljivanje, to nije socijalni moment kakav smo navikli imati u Bosni i Hercegovini. Političko zapošljavanje je puno kompleksnije, puno složenije i puno opasnije od drugih oblika zloupotreba u postupku zapošljavanja. To nije nepotizam, to nije kronizam. To su ozbiljni korupcijski rizici i ozbiljna korupcija”, kaže Kafedžić.
Zlouporaba ‘poluge moći’
Podaci koje je Transparency International BiH objavio na Interaktivnoj karti procesuiranja korupcije pokazuju da tužiteljstva u BiH nisu pokazala napredak u borbi protiv korupcije.
U tom dokumentu navedeno je da su tužiteljstva u BiH u 2024. donijela 699 naredbi o nesprovođenju istrage, što je za 6,2 posto više u odnosu na godinu ranije, dok je smanjen broj otvorenih istraga za korupcijska kaznena djela.
U konkretnim primjerima posebno se ističu kantonalna tužiteljstva u Posavskom kantonu, Kantonu 10, Zapadnohercegovačkom kantonu i Kantonu Goražde te Tužiteljstvo Brčko Distrikta, koja u prošloj godini nisu imala niti jednu podignutu optužnicu za kaznena djela visoke korupcije.
Rezultat rada tužiteljstava najbolje ilustrira podatak da svaka treća istraga za korupcijska kaznena djela završi obustavom, navodi se u izvješću.
Komentirajući posljednja uhićenja u Vladi Kantona Sarajevo, Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH za RSE kaže da se šalje signal da pravna država počinje postojati, ali i da nema “nedodirljivih”.
Dodaje i da su akcije za pohvalu, ali da treba biti na oprezu, jer najčešće u BiH ne budu do kraja provedene.
“Jer je praksa dosad kod nas pokazala da se sve završi samo na uhićenju, a da pravosuđe najčešće ne uspije izgurati do kraja svaki pojedini predmet kad se neka koruptivna djela stavljaju na teret nositeljima izvršnih funkcija”, kaže Ožegović.
Navodi i da prema svim dosadašnjim istraživanjima građani u BiH korumpiranost najviše vide u javnoj upravi i pravosuđu.
“Većina natječaja koji postoje jesu ili pod utjecajem politike ili nekih drugih poluga moći koje pogoduju određenim osobama na natječajima. Imamo slučajeve da kandidati često unaprijed znaju tko će biti primljen, međutim, bez prijavljivanja teško je doći do takvih procjena”, ističe Ožegović.
Bosna i Hercegovina prema Indeksu percepcije korupcije (CPI) druga je najkorumpiranija zemlja u Europi i bilježi najgori rezultat od 2012. godine.
Kultura davanja mita u BiH po principu ‘uzmi ili ostavi’
Profesor s Fakulteta za javnu upravu UNSA, Amel Delić, za RSE kaže kako BiH godinama, kad je riječ o korupciji, šalje lošu poruku koja je prepoznata i u izvješću Europske komisije o napretku BiH prema EU.
Naglašava da u Bosni i Hercegovini nedostaje moralne, etičke, ali prije svega političke odgovornosti.
“U svijetu imamo primjere političke i etičke odgovornosti gdje javni dužnosnici u nekom trenutku ne čekaju da ih se formalno i pravno procesuira nego sami iz moralnih razloga podnose ostavke. Ovdje imamo situaciju da je jedna četvrtina kantonalne vlade u pritvoru, a niti pojedinačni ministri u vladi, niti premijer ne pomišljaju da se barem obrate građanima, ispričaju, a kamoli da podnesu ostavku”, dodaje Delić.
Kaže i da je u praksi sve više slučajeva da visokopozicionirane osobe kojima se sudi za zloupotrebu položaja, godinama primaju plaće, iako su pod suspenzijom.
Posebno naglašava kako je odgovornost i na građanima BiH.
“Ovdje se stvorila kultura koja podrazumijeva da je normalno nekoga počastiti, ponuditi mito, tražiti neku vezu i slično. Građani kao da su prosto nemoćni pod tim sustavnim korupcijskim radnjama i da su i oni prihvatili određene obrasce ponašanja, što ih apsolutno ne opravdava. Mi kao društvo moramo graditi drugačiju svijest”, dodaje.
Prema izvješću Svjetske banke o tržištu rada javnog sektora i njegovim implikacijama u BiH, navedeno je da je javni sektor poželjniji poslodavac, ali ne bira najsposobnije i najmotiviranije radnike zbog nedostatka transparentnosti i vrednovanja sposobnosti pri zapošljavanju.
U anketi koju je provela Svjetska banka istaknuto je da su dva najznačajnija faktora za dobivanje posla u javnom sektoru “podrška političara ili nekoga tko ima političke veze ili osobno poznanstvo s nekim tko radi u javnom sektoru”.
Anketa je pokazala i da su “osobne ili političke veze od utjecaja na plaću i karijeru radnika u javnom sektoru”.
Na primjer, 45 posto radnika državnih poduzeća navodi da su političke veze važne za napredovanje, a približno 39 posto vjeruje da veze pomažu u povećanju plaće.
