Federalna uprava policije (FUP) izuzela je dokumentaciju iz Općine Grude u okviru istrage o navodnoj zlouporabi položaja prilikom prenamjene i prodaje državnog zemljišta. Istragu vodi Posebni odjel za suzbijanje korupcije (POSKOK) Federalnog tužiteljstva, a fokus je na odluci iz 2021. kojom je šumsko i poljoprivredno zemljište prenamijenjeno u građevinsko, s ciljem prodaje i trajnog otuđenja nekretnina u korist trećih osoba.
Među prijavljenima su načelnik Ljubo Grizelj, predsjedateljica Općinskog vijeća Franka Leko i nepoznati vijećnici, a sumnja se na počinjenje kaznenog djela zlouporabe položaja.
Vlast iz Gruda nije jedina koja se proteklih godina upustila u samovoljno dilanje državnom imovinom unatoč zabrani visokog predstavnika iz 2005. godine. Istina, neki su prodavali, neki davali koncesije pod pravno sumnjivim okvirima, ali grudski slučaj bi mogao odmotati klupko koji služi uglavnom za pogodovanje i bogaćenje onima koji su se već dovoljno ‘snašli’ u životu.
Istraživački sektor Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u veljači ove godine objavio je jednu opsežnu i stručnu publikaciju zbog koje, a pogotovo nakone FUP-ove intervencije u Grudama, ne bi trebali mirno spavati vlastodršci u Mostaru, Čapljini, Stocu i Neumu.
Što je otkrio/zaključio Istraživački sektor?
Grupa koja se bavila istraživanjem objavila je dokument ‘Postupanje s državnom imovinom na području Mostara, Čapljine i Neuma’ i napravljen je u svrhu informiranja državnih zastupnika u parlamentu koji su mogli dati komentar, sugestiju ili opažanje na dokument. Istraživački sektor se u ovom radu nije bavio Stocem, ali zato se tim hercegovačkim gradom posebno pozabavio Aarhus centar BiH o čemu ćemu pisati u nastavku.
Brojni slučajevi iz Hercegovine ukazuju na zabrinjavajući obrazac nezakonitog upravljanja državnim zemljištem, od preprodaje šumskih površina u Mostaru, preko sumnjivih promjena vlasništva u Čapljini, pa sve do preknjižbe obale u Neumu. Iako Ustav Bosne i Hercegovine i Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom jasno definiraju da takvom imovinom može raspolagati isključivo država, praksa pokazuje drugačiju sliku.
U Mostaru je formirana neformalna građanska grupa „Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana“, koja upozorava na sustavno prenamjenjivanje šumskog i poljoprivrednog zemljišta u građevinsko s ciljem daljnje prodaje. Pravobraniteljstvo BiH podnijelo je tužbe protiv HNŽ-a i pojedinaca zbog prodaje 134 hektara državnog zemljišta u naseljima Kruševo, Gubavica i Pijesci po cijeni od svega 4 feninga po m². Dodatno, FUP i Tužiteljstvo HNK istražuju legalnost gradnje objekta „Marinada“ u Miljkovićima.
U Blagaju, građevinska inspekcija zatvorila je sedam nelegalnih gradilišta na uzurpiranom državnom zemljištu, dok Gradsko vijeće Mostara istovremeno odobrava koncesije za solarne elektrane na sumnjivim lokacijama, kao npr. Jasenjane i Slipčiće unatoč protivljenju mjesnih zajednica i činjenici da su zemljišta evidentirana kao državna.
Sličan obrazac uočen je i u Čapljini. Parcela SP Gabela, iako u vlasništvu države BiH, preknjižena je na Grad Čapljinu koji ju je 2024. stavio na prodaju. Drugi slučaj, parcela 572/144 u Dretelju, također je bez jasne pravne osnove prenesena s države na fizičku osobu, uz kasniju ilegalnu gradnju objekta. Protiv općinskih dužnosnika vodi se kazneni postupak zbog prekoračenja ovlasti.
Najdalekosežniji primjer dolazi iz Neuma, gdje postoje ozbiljne indicije da je u razdoblju 2018.–2020. Općina Neum preknjižila morsku obalu, površine gotovo 3.000 m², s države BiH na sebe, evidentirajući je kao „ostalo neplodno zemljište“. Time je, suprotno presudama Ustavnog suda BiH, pomorsko dobro koje spada u državnu imovinu preneseno u općinsko vlasništvo.
Građani uputili otvoreno pismo OHR-u: ‘Ne budite nijemi svjedoci otimačine državne imovine’
Ispred zgrade Ureda Visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu 10. svibnja 2025. godine je tijekom prosvjeda javno pročitano otvoreno pismo Saveza za zakonito i transparentno upravljanje imovinom u BiH.…
Stolac zaseba priča
Savez za zakonito i transparentno raspolaganje imovinom u BiH, koji okuplja osamnaest organizacija civilnog društva, uputio je zahtjev Pravobraniteljstvu BiH tražeći hitno postupanje zbog, kako navode, nezakonitih izmjena prostornog plana Općine Stolac.
Prema dokumentaciji Saveza, Općinsko vijeće Stoca je 2021. godine usvojilo izmjene i dopune prostornog plana za razdoblje 2013.–2023., kojima je proširena industrijska zona Hodovo–Dubrave te formirana nova industrijska zona Komanje brdo – ukupne površine 609 hektara iznad samog centra grada. Sporne odluke donesene su u jeku pandemije COVID-19, kada je, ističu iz Saveza, javnost bila usmjerena na zdravlje i sigurnost, a ne na izmjene prostornih dokumenata.
Početkom 2023. usvojen je i novi plan za razdoblje 2024.–2034. godine. Prema toj odluci, izrada prostornog plana trebala je biti završena u roku od godinu dana, uz jasno definirane rokove za javne rasprave, izradu prijedloga i pribavljanje potrebnih suglasnosti. Međutim, članice Saveza upozoravaju da su ti rokovi probijeni, da nije provedena adekvatna javna rasprava te da su promjene donesene bez znanja šire javnosti i potencijalno u suprotnosti sa Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom.
Poznato tko su osumnjičeni za prodaju državne imovine u Grudama u prvoj akciji POSKOK-a u Hercegovini
Pripadnici Federalne uprave policije (FUP) izuzeli su jučer dokumentaciju iz Općine Grude, prema naredbi Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organiziranog i međužupanijskog kriminala Vrhovnog…
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
