Europske zemlje nisu sve jednako izložene američkom tržištu i stoga neće snositi iste posljedice ako predsjednik Donald Trump ostvari svoje prijetnje i Europskoj uniji (EU) nametne 30 postotne carine, piše u danas AFP.
Irska, s važnom farmaceutskom industrijom, je na prvoj liniji udara zajedno s Njemačkom kojoj je SAD glavno tržište za automobile, čelik i strojne alate.
Francuska je manje izložena iako ima aeronautičke i prehrambene kompanije te proizvođače vina i luksuzne robe koji riskiraju da izgube tržišta.
EU u cjelini ima godišnji trgovinski višak sa SAD-om u iznosu od 235,6 milijardi američkih dolara, prema američkom Uredu za ekonomsku analizu (BEA) koji radi izvješća za ministarstvo trgovine.
Irska ima najveći višak od članica EU-a, 86,7 milijardi dolara, najviše zahvaljujući nazočnosti vodećih američkih farmaceutskih kompanija poput Pfizera, Eli Lilly i Johnson&Johnson. Sve su se one smjestile u Irsku kako bi iskoristile pogodnosti korporativnog poreza od 15 posto, a koji u SAD-u iznosi 21 posto. Te tvrtke svoje patente prijavljuju u Irskoj i prodaju na američkom tržištu gdje su cijene lijekova tradicionalno veće nego u ostatku svijeta.
Irska je također domaćin eurospkim sjedištima američkih tehnoloških divova poput Applea, Googlea i Mete koje je također privukao irski porezni sustav. Prema Eurostatu, sveukupno, farmaceutski proizvodi čine 22,5 posto izvoza EU-a u SAD, s tim da su glavni igrači najavili velika ulaganja u SAD.
Njemačka
Njemačka, najveće gospodarstvo u Europskoj uniji, posebno je pod pritiskom zbog njezine ovisnosti o izvozu – ta zemlja ima trgovinski višak sa SAD-om u iznosu od 84,8 milijardi dolara, najviše zahvaljujući industriji automobila, kemikalija, čelika i industriji proizvodnje strojeva.
SAD čini 23 posto prihoda za Mercedes Benz. Iako dio prihoda dolazi od SUV vozila proizvedenih u SAD-u za izvoz, postoji rizik da bi taj segment mogao biti teško pogođen ako se EU odluči na odmzdu u carinskom ratu.
Federacija njemačkih industrija (BDI) žurno je reagirala na objavu Trumpa u sobotu i pozvala EU i SAD da “brzo pronađu rješenja i izbjegnu eskalaciju”.
Italija i Francuska u drugom redu
Italija, s trovinskim viškom sa SAD-om od 44 milijarde dolara, i Francuska sa 16,4 milijardi, prema američkoj statistici (francuski podaci govore da je višak znatno niži), bile bi manje pogođene, no neki su sektori vrlo izloženi. U obje zemlje bi bile znatno pogođene industrije za proizvodnju hrane i vina, a isti je slučaj i sa Španjolskom.
Carine od 30 posto bile bi “katastrofa” za francuska vina i žestoka pića, rekao je Jerome Despey, voditelj odjela vinogradarstva sindikata FNSEA. Coldiretti, glavna talijanska poljoprivredna udruga, u subotu je priopćila da bi carine od 30 posto koštale američke potrošače i talijanske proizvođače hrane oko 2,3 milijarde dolara.
Poput Njemačke, Italija je zabrinuta i za svoju automobilsku industriju. Francusko-talijanski proizvođač Stellantis (posebice Fiat i Peugeot) je odgodio svoja predviđanja i projekcije za ovu godinu zbog nesigurnosti oko carina.
Francuski sektori aeronautike i luksuznih proizvoda također su vrlo izloženi. LVMH, najveći svjetski konglomerat luksuzne robe, četvrtinu svoje prodaje ostvari u SAD-u. Oko petina francuskog izvoza u SAD otpada na aeronautičku industriju, većina od toga na Airbus.
Austrija i Švedska također imaju trgovinski višak sa SAD-om u iznosu od 13,1 milijardu dolara i 9,8 milijardi dolara.
Reakcije iz EU nakon što je Trump najavio bloku carine od 30%
