Iran je uzvratio udarac, ciljajući glavna postrojenja za proizvodnju nafte i plina u Zaljevu, nakon što je Izrael 18. ožujka napao iransko postrojenje za preradu plina Asaluyeh u pokrajini Bushehr, dijelu plinskih polja Južni Pars.
U zajedničkoj izjavi objavljenoj jutros, Katar, Azerbajdžan, Bahrein, Egipat, Jordan, Kuvajt, Libanon, Pakistan, Saudijska Arabija, Sirija, Turska i UAE pozvali su Iran “da odmah prekine svoje napade” nakon sastanka u Rijadu.
Ovaj napad mijenja pravila igre. On podiže ulog rata u zaljevu od ograničenog prekida protoka fosilnih goriva do uništenja vitalnih proizvodnih kapaciteta što bi moglo imati dugoročne globalne posljedice.
Još nije jasno koliku je fizičku štetu prouzročila odmazda, ali ako je šteta opsežna, mogla bi promijeniti oblik globalnih energetskih tržišta mjesecima, a moguće i čak godinama. Prema preliminarnim izvješćima, šteta se čini uglavnom površinskom – požari koje su prve interventne službe brzo ugasile. No, ulozi su visoki, a Teheran pokazuje svoju moć da ozbiljno poremeti globalna energetska tržišta, što je njegov glavni utjecaj na Bijelu kuću.
“Mrzim biti nositelj loših vijesti, ali ako se ovakva infrastruktura digne u zrak, od ovog trenutka trebat će barem desetljeće da se oporavi od ovog rata – a istina je da se svjetska energetska slika vjerojatno zauvijek promijenila”, kaže suradnik bne IntelliNewsa i politički komentator Arnaud Bertrand.
Uloga SAD-a i koliko uopće Trump ima kontrole?
Također postoji zbrka oko uloge SAD-a u napadima. U početku se izvještavalo da je napad bio zajednički napor Izraela i SAD-a. Iako su SAD bile jasno obaviještene o napadu unaprijed (Axios, WSJ), do kraja dana američki predsjednik Donald Trump distancirao se, rekavši da Pentagon nije imao prethodna saznanja.
“Sjedinjene Države nisu znale ništa o ovom konkretnom napadu, a država Katar ni na koji način nije bila uključena u njega, niti je imala ikakvu ideju da će se to dogoditi“, rekao je Trump u objavi na društvenim mrežama. “Nažalost, Iran nije znao za ovo, niti za bilo koju relevantnu činjenicu koja se odnosi na napad u Južnom Parsu, te je neopravdano i nepravedno napao dio katarskog postrojenja za ukapljeni prirodni plin”.
Iako su SAD u velikoj mjeri podržavale Izrael, već je ranije izbio spor između Tel Aviva i Washingtona oko opsega napada na iransku proizvodnju. Partneri se u osnovi razlikuju u svojoj strategiji. Dok SAD nastoje prisiliti Islamsku Republiku na kapitulaciju napadima na vodstvo i vojne ciljeve, cilj Izraela je opsežniji jer bi želio vidjeti potpuni ekonomski kolaps iranskog gospodarstva kao dio svoje strategije uklanjanja onoga što Tel Aviv vidi kao egzistencijalnu prijetnju. To je previše za Amerikance, koji se boje utjecaja koji će potpuno uklanjanje iranske proizvodnje nafte s tržišta imati na cijene energije, ali i potencijalne iranske odmazde na energetsku infrastrukturu diljem Zaljeva (što se već događa)
Ističući rastući jaz između Bijele kuće i Tel Aviva, Trump je obećao da Izraelu neće biti dopušteno da u budućnosti izvodi slične napade na proizvodne pogone. “IZRAEL NEĆE IZVODITI VIŠE NAPADA u vezi s ovim iznimno važnim i vrijednim plinskim poljem Južni Pars, osim ako Iran nepromišljeno ne odluči napasti vrlo nevinu zemlju, u ovom slučaju Katar – u kojem slučaju će Sjedinjene Američke Države, sa ili bez pomoći ili pristanka Izraela, masovno dignuti u zrak cijelo plinsko polje Južni Pars snagom i moći kakvu Iran nikada prije nije vidio niti svjedočio”, napisao je Trump.
Razlike u strategiji navele su mnoge komentatore da preispitaju koliko Trump ima kontrole nad izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. U komentarima se Trump sve češće optužuje da je uvučen u ovaj rat za koji Netanyahu lobira već godinama.
Šteta na daleko najvećem polju prirodnog plina Južnom Parsu
U postrojenju za preradu plina Asaluyeh 18. ožujka gorjeli su požari, koji je pretrpio najveći teret udara, ali hitne službe su brzo reagirale kako bi ugasile požar. Trump je tvrdio da je “pogođen relativno mali dio cijelog [kompleksa Južni Pars]”.
Na popisu 25 najvećih polja prirodnog plina, Južni Pars sam po sebi drži otprilike 40% njihovih ukupnih iskoristivih rezervi i gotovo je šest puta veći od drugog najvećeg polja na svijetu. I to je “mlado” polje: za razliku od mnogih drugih nalazišta plina na popisu, Južni Pars je iscrpljen za samo 10%.
Napad na Južni Pars podsjeća na ukrajinsku strategiju napada na ruske rafinerije nafte prošle godine novim dronovima dugog dometa. U ranim fazama, ukrajinski dronovi nanijeli su samo površinsku štetu koja je popravljena za nekoliko dana, ali su imali veliki simbolički učinak na sukob. Međutim, kako je kampanja odmicala, Ukrajina je koristila sve snažnije dronove koji su nanijeli veću štetu, iako Kijevu nedostaju rakete za stvarno uništavanje tih postrojenja.
U ukrajinskom primjeru, Bijela kuća se također usprotivila odluci Ukrajine da napadne ruska postrojenja za proizvodnju nafte, iz istih strahova od toga što bi to učinilo globalnim cijenama energije.
🚨🇮🇷🇺🇸 BREAKING: Iran says US-Israeli Energy And Gas Infrastructure Will Be Burned To “Ashes.”
Threatening to Burn Energy Infrastructure Just Shows How Reckless Iran is, Putting Millions Of Civilians And the Global Economy At Risk. #StockMarketpic.twitter.com/pXsKaHG9QF
— Shruti Dhore (@ShrutiDhore) March 19, 2026
Kuvajt
Kuvajtska rafinerija Mina Al-Ahmadi zapalila se nakon iranskih raketnih napada. Obustavljene su operacije rafinerije s kapacitetom od otprilike 346.000 barela dnevno, potvrdila je Kuvajtska naftna korporacija (KPC).
Rafinerija Mina Al-Ahmadi najveći je i najvažniji rafinerijski kompleks u Kuvajtu, smješten oko 40 km od grada Kuvajta. Puštena u pogon 1949. godine i više puta proširena, ima ukupni rafinerijski kapacitet od 466 000 barela dnevno, što je čini središnjim stupom kuvajtskog prerađivačkog sektora i jednom od najvećih rafinerija na Bliskom istoku. Rafinerija prerađuje kuvajtsku tešku sirovu naftu u širok raspon proizvoda, uključujući dizel, kerozin, mlazno gorivo i loživo ulje s niskim udjelom sumpora, od čega se većina izvozi.
Katar
QatarEnergy je potvrdio da je industrijski grad Ras Laffan pogođen 18. ožujka. Navodno je najmanje jedan projektil probio obranu, uzrokujući “veliku štetu” i požare. “Timovi za hitne intervencije odmah su raspoređeni kako bi obuzdali nastale požare, jer je prouzročena velika šteta. Svo osoblje je pronađeno i za sada nema prijavljenih žrtava”, priopćio je Qatar. U ažuriranju, QatarEnergy je rekao da je većina požara sada ugašena.
Drugi val napada 19. ožujka prouzročio je daljnju štetu, priopćila je QatarEnergy istog dana. “Osim prethodnog napada na industrijski grad Ras Laffan u srijedu, 18. ožujka 2026., koji je rezultirao velikom štetom na postrojenju Pearl GTL (Gas-to-Liquids), QatarEnergy potvrđuje da je u ranim jutarnjim satima četvrtka, 19. ožujka 2026., nekoliko njihovih postrojenja za ukapljeni prirodni plin (LNG) bilo meta raketnih napada, uzrokujući znatne požare i veliku daljnju štetu”, priopćio je QatarEnergy. ž
Ras Laffan je okosnica katarskog izvoza LNG-a, središte koje proizvodi 30% globalnog LNG-a. Katar dijeli isti plinski bazen kao i iranski Južni Pars (koji nazivaju Sjeverna kupola), daleko najveći na svijetu ili 9700 km2 – otprilike veličine samog Katara.
UAE
Iran je 18. ožujka napao plinsko postrojenje Habshan i plinsko polje Bab u UAE-u. Habshan je ključno središte za preradu kojim upravlja ADNOC. Prerađuje velike količine kiselog plina iz polja Shah i drugih, uklanjajući sumpor i nečistoće prije nego što se plin transportira plinovodom do ključnih industrijskih lokacija poput Ruwaisa i izvoznih terminala, uključujući luku Habshan–Fujairah u Omanskom zaljevu. Kompleks igra središnju ulogu u opskrbi domaće proizvodnje energije, postrojenja za desalinizaciju i industrijske potražnje, što ga čini temeljem energetske sigurnosti i nizvodnog lanca vrijednosti UAE-a.
Naftna polja Bab jedna su od najstarijih i najvećih naftnih polja na kopnu UAE-a, smještena jugozapadno od grada Abu Dhabija, a njima također upravlja ADNOC. Otkrivena 1960-ih, proizvode sirovu naftu uz pripadajući plin, opskrbljujući širi uzvodni proizvodni sustav UAE-a. Polje je dio dugoročne strategije tvrtke za održavanje proizvodnih kapaciteta kroz poboljšane tehnike iscrpljivanja i nadogradnju infrastrukture te ostaje ključni doprinos ukupnoj proizvodnji i izvoznom kapacitetu nafte UAE-a.
Dok su rakete presretnute, krhotine su izazvale požare i prisilile na zatvaranje u Habshanu. Međutim, očekuje se da će popravci brzo biti odraženi i da bi se operacije uskoro mogle ponovno pokrenuti. UAE su to nazvali “opasnom eskalacijom” koja prijeti globalnoj energetskoj sigurnosti.
Saudijska Arabija
Iranski balistički projektili ciljali su rafinerije u Rijadu koje opskrbljuju tržište goriva u glavnom gradu, s kapacitetom od oko 130.000 barela dnevno, prema Wall Street Journalu Rijad tvrdi da je protuzračna obrana presrela napade i da su krhotine prouzročile ograničenu štetu. Međutim, videozapisi objavljeni na internetu pokazuju velike požare na lokaciji koje hitne službe pokušavaju ugasiti.
Saudijski ministar vanjskih poslova, princ Faisal bin Farhan, potvrdio je da su dvije rafinerije “napadnute”, bez navođenja detalja o opsegu štete. Nepotvrđena izvješća na internetu izvještavaju da je luka Yanbu, krajnja stanica za naftovode Kraljevstva prema zapadu do Crvenog mora koji zaobilazi izlaznu rutu Hormuškog tjesnaca, također pogođena iranskim projektilima koji su izazvali požare.
🇸🇦🔥 Massive fire at Saudi oil fields tonight after reported strikes.
‘Stop this madness!!’ – the world is watching.
Pray for peace. 😔🛢️ pic.twitter.com/4KpaNCgj8X
— Bricx News (@BricxNews) March 18, 2026
Ako se nastave…
Ako se napadi na energetska postrojenja nastave, Iran ima mogućnost nanijeti ogromnu štetu globalnom energetskom sustavu.
Prije napada na Južni Pars, satelitska analiza Sveučilišta Oregon State pokazuje da je Iranu već nanešena široko rasprostranjenu strukturna šteta diljem zemlje od početka operacije Epski bijes.
U Teheranu i Širazu zabilježena su velika oštećenja, s više od 40 oštećenih građevina u Bandar Abbasu, domu ključne pomorske baze u blizini Hormuškog tjesnaca. Istraživač Jamon Van Den Hoek rekao je: “Trenutno zapravo nema prve crte bojišnice – radi se o istovremenim oštećenjima u različitim kutovima Irana”, izvijestio je Washington Post .
Trump ne odustaje, već proširuje operacije
Nakon Trumpovog neuspjeha u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, udvostručuje napore raspoređujući dodatne zračne i pomorske snage u Zaljevsko područje. Marinci su na putu prema Zaljevu iz američkih baza na Okinawi, a trebali bi stići krajem ovog mjeseca. Postoji mogućnost kopnene invazije kako bi se osigurao otok Qeshm u tjesnacu i moguće otprilike 45 km obale u uskom dijelu tjesnaca.
Trumpova administracija također je raspravljala o mogućnostima slanja kopnenih snaga na iranski otok Kharg, terminal za 90% iranskog izvoza nafte, izvještava Reuters, pozivajući se na izvore iz Trumpove administracije. Otok su već pogodile američke rakete 13. ožujka, ali pogođene su samo vojne mete, a naftna infrastruktura je namjerno pošteđena. Dužnosnici Trumpove administracije također su raspravljali o mogućnosti raspoređivanja američkih snaga radi osiguranja iranskih zaliha visoko obogaćenog urana.
Dužnosnik Bijele kuće, govoreći pod uvjetom anonimnosti, rekao je: “Trenutno nije donesena odluka o slanju kopnenih trupa, ali predsjednik Trump mudro drži sve opcije na raspolaganju”, izvijestio je Reuters. “Predsjednik je usredotočen na postizanje svih definiranih ciljeva Operacije Epski bijes: uništiti iranski kapacitet balističkih raketa, uništiti njihovu mornaricu, osigurati da njihovi teroristički posrednici ne mogu destabilizirati regiju i jamčiti da Iran nikada neće posjedovati nuklearno oružje”.
SAD su od početka rata 28. veljače izvele više od 7800 napada i do sada oštetile ili uništile više od 120 iranskih brodova, prema informativnoj grafici koju je u srijedu objavilo američko Središnje zapovjedništvo, koje nadzire otprilike 50 000 američkih vojnika na Bliskom istoku.
Do sada je, prema izvješćima, ubijeno 13 američkih vojnika, a oko 200 ih je ranjeno. Izvještava se da je broj poginulih među Irancima veći od 1100, ali stvarni brojevi gotovo sigurno su puno veći.
Navodno se Trump također poigrava idejom proglašenja pobjede i okončanja sukoba prije nego što se dublje uvuče. “Pitam se što bi se dogodilo kada bismo ‘dokrajčili’ ono što je ostalo od Iranske terorističke države i prepustili zemljama koje koriste tjesnac, dok mi ne koristima, da budu odgovorne za takozvani ‘tjesnac’?“, objavio je Trump na Truth Socialu.
Iran ima dugoročni plan za poslijeratni režim propuštanja kroz Hormuški tjesnac
