Bugarske banke, poduzeća i kupci pripremali su se ovog tjedna oprostiti se od valute leva uoči usvajanja eura 1. siječnja, dugo očekivane prekretnice koja je naišla na uzbuđenje, skepticizam i, ponegdje, bijes.
Bugarska, crnomorska zemlja na jugoistočnoj granici Europske unije, bit će 21. zemlja koja će se pridružiti eurozoni nakon što je ove godine ispunila formalne kriterije za ulazak, uključujući inflaciju, proračunski deficit, dugoročne troškove zaduživanja i stabilnost tečaja.
Dolazi dvije godine nakon što se Hrvatska pridružila u siječnju 2023. – posljednja zemlja koja je to učinila – i povećat će broj Europljana koji koriste tu valutu na više od 350 milijuna. Postati član eurozone, osim korištenja euro novčanica i kovanica, znači i mjesto u Upravnom vijeću Europske središnje banke koje određuje tečaj.
Dok su uzastopne bugarske vlade pokušavale napraviti taj korak od pridruživanja EU, balkanska zemlja sa 6,7 milijuna ljudi podijeljena je po tom pitanju, pokazuju ankete, iako su poduzeća uglavnom za.
Neki se boje da će to povećati cijene ili su sumnjičavi prema domaćem političkom establišmentu u jeku krize zbog koje je vlada podnijela ostavku – ovog mjeseca usred rasprostranjenih prosvjeda protiv predloženog povećanja poreza.
U zemlji s povijesnim kulturnim i političkim vezama s Rusijom, mnogi su oprezni po pitanju daljnje odanosti Europi.
“Protiv sam toga, prvo zato što je lev naša nacionalna valuta”, rekao je sofijski umirovljenik Emil Ivanov, intervjuiran dok je kupovao. “Drugo, Europa ide prema propasti, što je čak i američki predsjednik (Donald Trump) spomenuo u novoj strategiji nacionalne sigurnosti.
“Možda neću biti živ kada se ovo (propast EU-a) dogodi, ali tamo sve ide.”
Neki politički analitičari rekli su da je kampanja za promicanje eura bila slaba i da će se stariji ljudi, osobito u udaljenim područjima, teško prilagoditi. Rekli su da nedostatak stabilne vlade može dodatno zakomplicirati promjenu.
Ipak, na ulicama i u trgovinama Sofije, poduzeća su se pripremala. Cijene svega, od voća do boca vina, prikazane su u levima i eurima. Bilbordi koje financira vlada prikazuju tečaj eura i leva s porukom: “Zajednička prošlost. Zajednička budućnost. Zajednička valuta.” Televizijske reklame također su označile nadolazeću promjenu.
Neki su pozdravili ovaj potez. “Ne samo stariji ljudi, nego i svi mladi mogu lako putovati koristeći euro umjesto da moraju mijenjati valutu”, rekla je Veselina Apostovlova, umirovljenica koja kupuje u Sofiji.
Poduzeća koja prodaju robu preko granica također su pružila podršku.
Natalia Gadjeva, vlasnica vinarije Dragomir Estate u Tračkoj dolini, izjavila je za Reuters: “Za mene je najvažnije da će sve operacije koje uključuju konverziju valuta i ponovno izdavanje faktura u eurima, a zatim u levima biti eliminirane.”
