U travnju 2025. dobar broj azijskih tvrtki nastavlja poslovati u Rusiji, održavajući poslovanje unatoč stalnim međunarodnim sankcijama. Održavajući složenu ravnotežu između profita, geopolitičkog usklađivanja i upravljanja rizicima, njihova prisutnost otkriva razliku između zapadnog korporativnog egzodusa i istočne trgovačke strategije.
Prema popisu koji vodi Yale CELI, Japan Tobacco je još uvijek aktivan u Rusiji. Iako je javno pauzirala ulaganja i oglašavanje, njezine osnovne operacije ostaju nedirnute – s dobiti iz Rusije koja čini više od petine njezinih prihoda, kako je otkrio izvršni direktor tvrtke za Financial Times u svibnju 2024. Japan Tobacco, čija je više od trećine u vlasništvu vlade Japana, zapošljava više od 4000 ljudi u četiri ruske tvornice i prilagodio se sankcijama usmjeravanjem logistike kroz Tursku i prebacivanjem odgovornosti višeg menadžmenta u Hong Kong. U kolovozu 2023. ukrajinska Nacionalna agencija za sprječavanje korupcije (NACP) također je identificirala Japan Tobacco kao jednu od kompanija koje plaćaju porez ruskim vlastima. Opisuju tvrtku kao onu koja pomaže financirati ruski ratni stroj.
Takav opis je bio popraćeno stalnim naporima ukrajinskih aktivista i javnih osoba da izvrše pritisak na tvrtku da se povuče iz Rusije – međutim kampanja je imala relativno mali učinak na japansko javno mnijenje i nije uspjela postići svoj osnovni cilj. Prema popisu koji održava Kijevska škola ekonomije, kineske tvrtke također su produbile svoju prisutnost u Rusiji. Ove tvrtke kapitaliziraju vakuum koji ostavljaju zapadni odlasci. Jedan od istaknutih primjera je Great Wall Motor Co., koji je udvostručio svoje prihode u Rusiji 2023. jer je većina velikih europskih i američkih proizvođača automobila ili obustavila poslovanje ili su izašli.
Kineske tvrtke
Tvrtka je također dodana na ukrajinski NACP popis, međutim, tvrtka ne pokazuje znakove povlačenja s tržišta na kojem potrošačka potražnja za kineskim vozilima stalno raste. Haier, još jedan kineski proizvođač, također je proširio svoje prisustvo u Rusiji. Tvrtka već upravlja s najmanje tri tvornice u Rusiji, a sredinom 2022. objavila je planove za izgradnju četvrte u Naberežnim Čelnijima. Prihodi Haiera skočili su za više od 50% u 2023., što je skok potaknut povlačenjem zapadnih konkurenata i agresivnom lokalnom marketinškom strategijom tvrtke.
Unatoč međunarodnom nadzoru, Haier nije dao naznake da namjerava smanjiti svoje poslovanje u zemlji. Xiaomi, iako je manje izravno uključen u proizvodnju u Rusiji, nastavlja napredovati na ruskom tržištu potrošačke elektronike. U srpnju 2022. Xiaomi i njegov podbrand POCO činili su dominantnih 42% od svih pametnih telefona prodanih u Rusiji. No, tvrtka se javno ogradila od geopolitičkih napetosti, navodeći da podržava mir i ne podupire nikakve vojne akcije.
Financijske institucije također igraju središnju ulogu u ovom kontinuiranom angažmanu. Kineska industrijska i komercijalna banka (ICBC) održava svoju rusku podružnicu, ICSIB banku, koja je doživjela eksplozivan rast između 2022. i 2025. – uglavnom zbog toga što su moskovska središnja banka i regulator učinila sve kako bi im izašli u susret. Hikvision, poznat po proizvodnji tehnologije nadzora, također je zabilježio značajan napredak u Rusiji. Njegov prihod u 2022. porastao je za 42% u odnosu na prethodnu godinu. Rast je pokazatelj povećane potražnje za opremom ruskog državnog nadzornog aparata i nedostatka zapadnih alternativa, piše BneIntelliNews.
Indijske tvrtke
Glavne indijske tvrtke kao što su Bajaj Auto i Dr. Reddy’s Labs koje su poznata imena također nastavljaju poslovati u Rusiji, međutim, budući da te tvrtke imaju uglavnom indijski lanac opskrbe izoliran od bilo kakve veće izloženosti Zapadu – relativno su lako izbjegle većinu poremećaja koje su doživjeli njihovi kolege iz Europe i SAD-a.
Sve jasniji gospodarski nagib Rusije prema Aziji također preoblikuje njezinu trgovinsku i financijsku infrastrukturu. Kina je sada najveći trgovinski partner Rusije, s prekograničnom trgovinom u procvatu. Ovo produbljivanje veza nije samo komercijalno – ono odražava promjenu u geopolitičkom rasporedu. Dok se europske i američke tvrtke nastavljaju povlačiti, kineske tvrtke učvršćuju svoje pozicije, ne samo oportunistički i kratkoročno, već i kao dugoročni akteri na rekonfiguriranom euroazijskom tržištu.
No, poslovanje u Rusiji danas je povezano s rizikom. Prijetnja sekundarnim sankcijama sa Zapada i dalje je stvarna. Štoviše, ruske vlasti sada povećavaju financijske prepreke izlasku, uključujući povećane izlazne poreze i prisilni otpis imovine. Unatoč tim izazovima, za mnoge azijske tvrtke odluka o ostanku u Rusiji vođena je jasnim pragmatizmom. U nekim slučajevima tržišni potencijal nadmašuje diplomatske prepreke, a u drugima državna potpora ili geopolitičko svrstavanje nudi zaštitu od zapadnih kritika. Ono što se pojavljuje je slika razilaženja – dok se veliki dio Zapada odvaja od Rusije, Azija – posebice Kina – nastavlja se približavati.
Kineske tehnološke tvrtke sve brže ulaze na rusko tržište
