ŽEDNO/ČIOVO – Stanovnici sela Žedno na otoku Čiovu bore se s neočekivanim problemom – najezdom zrikavaca.
Do redakcije Dalmacije danas došao je videozapis čitatelja koji je pokazao s čime se svaki dan bori, a količina ovi insekata mnoge je mogla ostaviti u šoku.
Asistent u laboratoriju za evolucijsku genetiku na Institutu Ruđer Bošković koji se bavi evolucijom genoma kroz povijest života na Zemlji, a uz to istražuje skakavce i zrikavce u Hrvatskoj i svijetu, Niko Kasalo, ove je godine s kolegama objavio rad o najezdama skakavaca i zrikavaca u Hrvatskoj od 1900-ih do 2023. godine.
Evo što je o svemu rekao:
– U videu se vidi veliki broj jedinki vrste Decticus albifrons, koja je kod nas poznata i kao veliki primorski konjic – ustanovio je Kasalo.
– Moram naglasiti da se ovdje radi o zrikavcu, ne skakavcu. U medijima, ali i u nekim službenim dokumentima, se često govori o najezdama skakavaca iako su za dio njih zapravo zaslužni zrikavci – nastavlja.
Naglašava da je važno razlikovati ove dvije skupine jer je biološka podloga najezda koje one uzrokuju potpuno drukčija, te su najezde skakavaca znatno štetnije.
– Postoje zapisi da je najezda skakavaca 1946. godine u Istri opustošila oko 600 hektara obradivih površina, dok nešto slično nikad nije zabilježeno kad su u pitanju zrikavci. Ove dvije skupine su na prvi pogled dosta slične, ali najlakše ih je razlikovati po tome što su zrikavci često puno veći od skakavaca, imaju jako duge antene i ženke imaju dugačku “bodlju” (tj. leglicu) na zadku – objasnio nam je.
Nije prva najezda
Kazao je i da masovna pojava zrikavaca na Čiovu nije prva ove godine.
– Prije par dana sam dobio par dojava o većem broju jedinki iste ove vrste u Splitu, a prošle godine smo imali masovne pojave u Omišu, Splitu i Kaštelima. Imamo i jednu zabilježenu masovnu pojavu vrste D. albifrons u Sinju 1923. godine. Sigurno ih je bilo i više, ali ove stvari se rijetko bilježe”, kazao je.
– Odrasle jedinke ove vrste žive tijekom ljeta i jeseni, u jesen u zemlju polažu jaja koja prezimljuju, a mladi zrikavci se izliježu tijekom svibnja ili lipnja. U videu se vidi da većina jedinki nije odrasla, dakle radi se o nedavno izleženim životinjama. Ovo je potpuno normalna pojava u primorju, ali je brojnost jedinki primjetno viša zadnje dvije godine. O ekologiji ove vrste se ne zna puno, ali neka istraživanja ovog roda su pokazala da povišene temperature pogoduju njihovom razmnožavanju. To naravno nije cijela priča, ali ova i prethodna godina su osjetno toplije od nekoliko prethodnih i to je sigurno imalo utjecaja – kaže.
– Istraživanja su također pokazala da u nekim slučajevima i do 90% mladih jedinki ne doživi odraslu dob, što nije čudno s obzirom da se njima hrane ptice, gmazovi, vodozemci i mali sisavci – dodaje.
– Kroz mjesec dana bi ih trebalo biti manje, ali vjerojatno će ih svejedno biti svuda u primorju tijekom cijelog ljeta. Nisu otrovni, štetni ili agresivni tako da nema opasnosti, ali ipak treba paziti kad ih se dira jer mogu dosta snažno ugristi. S obzirom na klimatske promjene, možemo očekivati da će ovakve situacije biti češće nego ranije – rekao je stručnjak za Dalmaciju danas.
D.G.
