U sjedištu JP Autoceste FBiH u Mostaru danas je potpisan ugovor o grantu Europske unije u iznosu od 10,7 milijuna eura, namijenjen za pripremu izgradnje dionice Mostar sjever – Mostar jug na Koridoru Vc. Riječ je o jednoj od najzahtjevnijih trasa na ovom paneuropskom prometnom pravcu kroz Bosnu i Hercegovinu.
Ugovor su potpisali direktor Autocesta FBiH Denis Lasić i direktorica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Srednju i Jugoistočnu Europu Charlotte Ruhe, uz nazočnost Antonelle Di Sandri iz Delegacije EU u BiH.
”Dionica Mostar sjever – Mostar jug jedna je od najzahtjevnijih na cijelom Koridoru, i zahvaljujući ovim sredstvima imamo mogućnost kvalitetno pripremiti projekt prije početka radova na terenu”, kazao je Lasić.
Grant sredstva bit će iskorištena za pripremu dokumentacije, nadzor i provedbu izgradnje, a dolaze kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF). Ukupno je za ovu dionicu EU dosad osigurala 155,9 milijuna eura bespovratnih sredstava, dok se ostatak financira kreditima EBRD-a i komercijalnim zajmovima.
„Potpisivanje današnjeg ugovora važan je korak u ubrzanju završetka Koridora Vc. Europska unija ostaje posvećen partner Bosni i Hercegovini, pružajući ključnu podršku koja donosi konkretne koristi lokalnim zajednicama kroz poboljšanu prometnu povezanost, kraće vrijeme putovanja i veću sigurnost. Ukupno je osigurano 870 milijuna eura bespovratnih sredstava za Koridor Vc, što pokazuje našu predanost europskoj budućnosti BiH“, izjavila je Di Sandri.
Dionica duga 13,8 km uključuje 11 mostova, 6 tunela, više nadvožnjaka i potputnjaka te Centar za kontrolu i upravljanje prometom (COKP), a proteže se od čvora Mostar sjever (Kutilivač) do Mostar jug kod Blagaja.
Još 2022. upozorili na moguće iseljavanje
Još 2022. godine tijekom javne rasprave o Studiji utjecaja na okoliš za dionicu autoceste Mostar sjever – Mostar jug, stanovnici više južnih mostarskih naselja izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog predložene trase.
Mještani naselja Kuti, Vrapčići i Gornji Vrapčići tada su upozoravali da bi izgradnja autoceste u neposrednoj blizini njihovih domova mogla dovesti do pogoršanja životnih uvjeta, ugroze zdravlja, buke, zagađenja i u konačnici – iseljavanja lokalnog stanovništva.
Predsjednik Eko udruženja “Kuti”, Aner Omanović, naglasio je da se to područje već nalazi pod pritiskom brojnih drugih projekata – poput vjetroparka Pločno, kamenoloma, solarnih elektrana i odlagališta otpada Uborak – te da bi izgradnja autoceste dodatno opteretila lokalnu zajednicu i potaknula migracije stanovništva.
Aktivistica Maja Roso Popovac tada je kritizirala način odabira trase, ističući kako je upravo ta varijanta ranije ocijenjena kao jedna od najmanje prihvatljivih, no ipak je dobila prednost – kako je rekla – zbog političkih interesa. Upozorila je da “ni jedna politika nema pravo krojiti zdravlje ljudi” te pozvala na veću transparentnost i uključivanje javnosti u proces odlučivanja.
Slične primjedbe iznio je i Ethem Čustović iz Udruženja “Jer nas se tiče”, koji je rekao kako lokalno stanovništvo nema dovoljno informacija o projektu, posebice o točnom prolasku trase, priključnim putevima, kao ni o načinu odlaganja građevinskog otpada.
Javnu raspravu tada je organiziralo Federalno ministarstvo okoliša i turizma u suradnji s JP Autoceste FBiH. Iako su iz Ministarstva poručili da će sve primjedbe biti razmotrene u okviru zakonom predviđene procedure, mještani su nakon rasprave ostali s dojmom da su pitanja brojna, a odgovori nedorečeni ili izostali.
