Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) Federacije BiH Safudin Čengić u razgovoru za Fokus osvrnuo se na povećanje dnevnica u Federaciji BiH, odnosno na Uredbu Vlade FBiH kojom se iznos dnevnice s 25 KM povećava na 45 KM. Govorio je i o daljnjim preduvjetima za povećanje minimalne plaće u Federaciji BiH.
Naime, Vlada FBiH donijela je Uredbu o naknadama troškova za službena putovanja koja obuhvaća ne samo javni, nego i privatni sektor. To znači da poslodavci u privatnom sektoru mogu isplaćivati dnevnice koje neće biti oporezive do visine naknade koja vrijedi i za javni sektor.
Inicijativa ESV-a
“Do sada je dnevnica iznosila 25 KM za 24-satno putovanje izvan mjesta stanovanja. To je bila dnevnica utvrđena prije gotovo 20 godina. Objektivno, ja koji vodim tvrtku u kojoj su zaposlenici stalno na terenu i često putuju, mogu reći da se za 25 KM ne može osigurati ni jedan pristojan obrok. Zbog toga smo i pokrenuli ovu inicijativu”, rekao je Čengić, dodavši da se radi o dobrom rješenju Vlade FBiH.
Upitali smo ga i je li Vladino povećanje minimalne plaće za ovu godinu od 27 KM, na ukupno 1.027 KM, bio maksimum koji se mogao postići.
“Imali smo značajno povećanje minimalne plaće u 2025. godini, koja je praktično povećana za više od 60 posto u odnosu na 2024. godinu. Realno, to je predstavljalo veliko opterećenje za velik broj gospodarskih subjekata, posebno za mala i srednja poduzeća te obrte.
Razumno je da se nije moglo očekivati značajnije povećanje plaće u 2026. godini. Tijekom 2025. godine Vlada je uredbama kojima je subvencionirala ili refundirala doprinose isplaćene na iznose između 620 i 1.000 KM, odnosno razliku između stare i nove minimalne plaće, omogućila velikom broju gospodarskih subjekata da isplate minimalnu plaću od 1.000 KM, a da pritom povratom doprinosa ne dovedu u pitanje radna mjesta”, rekao je Čengić.
U 2026. godini, naglasio je, takva se mjera više nije mogla očekivati. Podsjetio je da postoji Uredba iz 2021. godine o metodologiji izračuna minimalne plaće te da se Vlada sada vratila toj uredbi, odnosno načinu utvrđivanja minimalne plaće kako je njome i propisano.
Formula od 2,7 posto
“Rast minimalne plaće ovisi o rastu potrošačke košarice, inflaciji i rastu društvenog proizvoda. Ti se pokazatelji zbrajaju, zatim dijele s dva i na taj se način dobiva postotak rasta minimalne plaće, u ovom slučaju 2,7 posto. Smatram da je Vlada to korektno učinila. Vratili smo se onome što je propisano kada je riječ o utvrđivanju minimalne plaće i tako treba nastaviti i u narednom razdoblju”, istaknuo je Čengić.
Na upit postoji li prostor za daljnji rast minimalne plaće, dodatno smanjenje doprinosa i rasterećenje gospodarstva, Čengić je rekao:
“Bez značajnijeg rasterećenja gospodarstva realno je teško povećavati plaće. To rasterećenje uvjetovano je i donošenjem zakona poput zakona o fiskalizaciji transakcija, kao i zakona koji uređuju fiskalne reforme. Doprinosi moraju biti znatno niži, u suprotnom ne možemo biti konkurentni na tržištu.”
Naglasio je i da je potreban povoljniji poslovni ambijent kako bi se omogućio rast produktivnosti, izvoza i ukupnog društvenog proizvoda.
