Jemen je jedan od rijetkih arapskih naroda koji su aktivno odlučili izvršiti ekonomski pritisak na Izrael kroz pomorsku blokadu, ciljajući pošiljke namijenjene toj zemlji u Crvenom moru i drugim regionalnim vodama. Ovaj potez, predvođen jemenskom vladom u Sani, predstavlja rijedak primjer konkretnih akcija protiv izraelske okupacije u vrijeme kada mnoge druge arapske zemlje održavaju ekonomske i političke veze s Izraelom, unatoč javnim osudama i ratnim zbivanjima u Gazi.
Unatoč jemenskim naporima, mnoge arapske zemlje koje su formalno normalizirale odnose s Izraelom kroz Abrahamov sporazum iz 2020. godine, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Bahreina, Jordana, Egipta i Maroka, nastavljaju omogućavati izraelskoj ekonomiji da zaobiđe jemensku blokadu. Podaci iz 2024. godine pokazuju da ove zemlje ne samo da održavaju trgovinske odnose s Izraelom već i dodatno potiču ekonomski rast te države, osobito u sektorima vezanim uz infrastrukturu i transport.
Jemen je uveo pomorsku blokadu kako bi smanjio izraelske kapacitete za trgovinu putem mora, no druge arapske zemlje, koje su postigle sporazume o normalizaciji s Izraelom, omogućuju izraelskoj trgovini da nesmetano teče preko njihovih luka. UAE i Bahrein, koji su bili među prvim zemljama koje su formalno normalizirale odnose s Izraelom, igraju ključnu ulogu u jačanju izraelske ekonomije unatoč javnim proglasima o osudi izraelske agresije na Palestince.
The heroism of the Yemeni people is truly astounding.
The more that the U.S. bombs and Saudi Arabia sanctions, the harder their resolve to stand with Palestine 🇵🇸 becomes.
We will be talking about their resistance for generations, eternity.pic.twitter.com/KlO0Am5mLD
— Danny Haiphong (@SpiritofHo) July 13, 2024
Tajni sastanci
U prvih sedam mjeseci 2024. godine izraelski uvoz iz Bahreina porastao je za više od 1160 posto, dok je trgovina između Izraela i UAE također zabilježila značajan porast. UAE je, kao ključni igrač Abrahamovog sporazuma, povećao izraelski uvoz za 14,2 posto, dok Bahrein unatoč povremenim simboličnim potezima poput povlačenja veleposlanika i javnih izjava protiv izraelske politike, nastavlja biti jedan od glavnih ekonomskih partnera Izraela u regiji. Također, “tajni sastanci” u srpnju između dužnosnika iz Izraela, SAD-a i UAE, s ciljem gušenja bilo kakvog otpora unutar Gaze, naglašavaju ključnu ulogu Abu Dhabija u podršci budućim političkim projektima Izraela.
Važno je napomenuti da je porast uvoza iz Bahreina i UAE prvenstveno posljedica sve većeg oslanjanja Izraela na njihove luke za prijevoz robe iz zapadne Azije kopnom, preko Saudijske Arabije i Jordana, kao načina zaobilaženja jemenskih napada u Crvenom More. Prethodna izvješća pokazuju da je usvajanje ovog kopnenog koridora omogućilo Izraelu povećanje izvoza robe široke potrošnje, čiji je prijevoz prije bio skup zračnim ili pomorskim putem.
Egipat, prva arapska zemlja koja je normalizirala odnose s Izraelom još 1978. godine, također je jedan od glavnih oslonaca izraelske trgovine u regiji. Šest egipatskih sredozemnih luka – uključujući Port Said, Aleksandriju i Abu Qir – postale su ključna tranzitna čvorišta za robu koja dolazi u i izlazi iz Izraela. Uvoz iz Egipta porastao je za 16 posto, dok je izraelski izvoz prema toj zemlji zabilježio rast od gotovo 130 posto, što dodatno naglašava ekonomski značaj tih veza. Egipatske luke, osobito one koje su geografski blizu Gazi, postale su vitalne za izraelsku trgovinu zbog nižih troškova dostave i brzine transporta.
HUGE. Not only has Egypt tripled it’s exports to Israel since 7 October, but Sisi has created a trading hub around 5 Egyptian ports to deliver goods to Israel nonstop. pic.twitter.com/p3mI45lytt
— Sharmine Narwani (@snarwani) August 27, 2024
Turska dvoličnost
Osim toga, izraelski izvoz u Maroko nastavio je rasti, nesputan ratom u Gazi. Trgovina između dviju zemalja porasla je za 81,42 posto u 2024. u usporedbi s prethodnom godinom, tako nastavljajući obrazac koji je započeo prije sukoba.
Turska, s druge strane, zauzela je složeniju i dvoličnu ulogu u ovoj situaciji. Iako je turska vlada javno obustavila izravnu trgovinu s Izraelom i u svibnju 2024. godine objavila prekid odnosa, podaci pokazuju da je Ankara nastavila trgovinske aktivnosti, koristeći palestinsku carinu kako bi prikrila stvarni opseg svoje trgovine s Izraelom.
Udruga turskih izvoznika izvijestila je o povećanju izvoza na okupirana palestinska područja od 423 posto u prvih osam mjeseci 2024. godine, sa 77 milijuna dolara u istom razdoblju prošle godine na 403 milijuna dolara ove. Naime, turski izvoz u Palestinu porastao je za 1156 posto samo u kolovozu, s 10 milijuna dolara u 2023. na 127 milijuna dolara u 2024. godini.
Turkish President Erdogan:
– Gaza, East Mediterranean, North Africa, other regional issues discussed with Egypt’s President Sisi
– Genocide in Gaza continues; I call on OIC, whose duty is defending Jerusalem cause, to meet at leadership level without further delay pic.twitter.com/vUiqcH8bFU— TRT World (@trtworld) September 9, 2024
Povijest pamti
Ono što je najdegutantnije u tvrdnji Ankare da je povećala izvoz u Palestinu je to što je izraelska vlada prestala proslijeđivati sredstva vlastima okupirane Zapadne obale: Palestinci jednostavno nemaju dovoljno novaca da povećaju svoj uvoz.
Ovo pokazuje ne samo dvoličnost turskih vlasti, već i daljnje izdaje Palestinskih vlasti protiv svog naroda u Gazi. Osim toga, prethodna izvješća sugeriraju da se trgovina između Ankare i Tel Aviva nastavlja kroz treće zemlje poput Grčke.
Kako se povijest bude razvijala, akcije – ili bolje rečeno neaktivnosti – ovih prodanih država vjerojatno neće biti zaboravljene. Njihove uloge u podršci ili protivljenju ratu bit će urezane u kolektivno pamćenje arapskog i muslimanskog svijeta, povlačeći jasnu granicu između onih koji su zastupali Gazu i onih koji su podržali genocid nad desecima tisuća civila na samo 360 četvornih kilometara.
Goloruki hutisti su natjerali američku mornaricu u bijeg: Je li ovo kraj dominacije SAD-a?
