U cijelosti je postavljen podmorski opskrbni cjevovod za Obonjan, Kaprije i Žirje ukupne dužine 17 kilometara.
Podvodni cjevovod za opskrbu pitkom vodom šibenskih otoka Obonjan, Kaprije i Žirje, s jednim krakom za otok Prvić koji već ima pitku vodu, dug oko 20 kilometara u cijelosti je postavljen i to prije ugovorenog roka.
Ulazi u povijest kao do sada najduži podmorski cjevovod u Hrvatskoj, a njegovo postavljanje pod morem na dubini i do 70 metara bio je pravi podvig koji je izvođač, Jadranski ronilački centar, uspješno proveo bez većih teškoća, kako ističu u tvrtki „Vodovod i odvodnja” koja je investitor. Ronioci Jadranskog ronilačkog centra radili su proteklih nešto manje od dvije godine po svim vremenskim prilikama i neprilikama, u hladnom moru, u kojem su provodili i do pet sati dnevno.
Gradnja tog vodovoda za šibenske otoke stajat će oko 7 milijuna eura. Najveći
dio novca, 80 posto, osiguran je iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti
u kojem je novac iz euro fondova.
Foto: ViO Šibenik
Zahtjevni radovi
Jadranski ronilački centar obavio je sve potrebne radove na vodoopskrbnom cjevovodu i na kopnu i pod morem. Od njegove ukupne dužine od 20,5 kilometara na podmorski dio otpada čak oko 17,2 kilometra. Radovi su počeli na Srimi gdje su potom krenuli od magistralnog cjevovoda Srima – Jadrija i cjevovod spustili do mora u dužini od 350 metara na obalnom pojasu, a završili su u uvali Koromašna na Žirju i spojili se na dio mjesne mreže koja postoji samo u toj uvali. Ivica Gulin, inače vlasnik Jadranskog ronilačkog centra svjedoči o vrlo zahtjevnim radovima koje
Radove su obavljali u teškim uvjetima, a ono što su napravili na potezu od Obonjana do Kaprija je za ljude koji ovdje žive je zbilja povijesni podvig. Na ovom projektu radilo je desetak zaposlenika Jadranskog ronilačkog servisa i
to na više lokacija odjednom.
– Radili smo sve subote, osim toga nedjelje, praznike jer smo bili u škripcu što se tiče vremena. Morali smo što više iskoristiti lijepe dane jer je bilo puno ružnih dana kad jednostavno nismo mogli raditi zbog jakog juga ili bure.
Dugo radimo ovakve poslove, a dvije protekle zime su bile iznimno nepogodne za radove. Morali smo na more krenuti ujutro u 4-5 sati da bi izbjegli maestral jer je svaki dan nešto puhalo i to onemogućava radove. Ovo je osjetljiv posao jer praktički morate pozicijski staviti cijevi da bi ih potopili. Kad se moglo raditi našim sedam-osam ronioca bilo je u moru i do pet sati dnevno. Na plićinama do 12 metara radili su i sve građevinske radove od iskopa prema obalnom dijelu do miniranja i betoniranja jer tu cjevovod moramo zaštiti od djelovanja utjecaja more i drugih vanjskih sila, ali i od sidrenja. Na većim dubinama cijevi smo slobodno položili na morsko dno. Te trase će Hrvatski hidrografski institut ucrtati na karte, nakon čega će tu biti zabranjeno bilo kako sidrenje – objašnjava vlasnik Jadranskog ronilačkog centra Ivica Gulin.
J.T.
