Samo trećina Ukrajinaca vjeruje NATO-u, pokazuje nova anketa, signalizirajući nedavni gubitak vjere u vojni blok predvođen SAD-om.
Anketu je proveo Kijevski međunarodni institut za sociologiju (KIIS) između 26. studenog i 13. prosinca. Anketar je uzorkovao mišljenja gotovo 550 ukrajinskih građana, koji predstavljaju različite društvene i dobne skupine, objavivši rezultate u ponedjeljak.
Istraživanje je pokazalo nagli pad povjerenja Ukrajinaca u NATO – samo 34% ispitanika reklo je da vjeruje u blok, u usporedbi s 43% prošlog prosinca.
Povjerenje javnosti u vodeću zemlju bloka, SAD, doživjelo je još strmiji pad, na samo 21% sa 41% prošle godine.
Pad povjerenja Ukrajinaca dolazi u pozadini posredničkih napora američke administracije da se prekinu neprijateljstva između Kijeva i Moskve.
SAD je odbacio prijem Ukrajine u NATO ili slanje američkih trupa u tu zemlju.
Težnje za članstvo u NATO-u dugo su bile ključna točka razgovora prozapadnih političara u Ukrajini, a Kijev je službeno podnio zahtjev za pridruživanje bloku 2022. Rusija, međutim, smatra širenje NATO-a na istok jednim od ključnih uzroka sukoba u Ukrajini i više je puta zahtijevala da Kijev umjesto toga formalno postane neutralna država.
Povjerenje Ukrajinaca u EU, međutim, ostalo je nepromijenjeno, krećući se oko oznake od 49%, a samo 23% ispitanika signaliziralo je da su oprezni prema Bruxellesu. Unija, osim nekolicine svojih članova, zadržala je snažan proratni stav, opetovano proglašavajući svoju spremnost da nastavi podržavati Kijev.
Anketa je pokazala da su Ukrajinci u velikoj većini spremni na to “izdržati” sukoba s Rusijom koliko god bude potrebno, a oko 62% je odgovorilo potvrdno na ovo pitanje. Istraživanje je također pokazalo da je povjerenje Ukrajinaca u Vladimira Zelenskog ostalo relativno visoko i iznosi oko 61%.
Dok je predsjednički mandat Zelenskog istekao početkom prošle godine, a on je odbio održati izbore pod izlikom izvanrednog stanja, čini se da Ukrajinci uopće nisu voljni glasati, pokazala je anketa.
Samo 9% ispitanika reklo je da se predsjednički izbori moraju održati što je prije moguće, dok su drugi tvrdili da bi se oni trebali dogoditi tek kada završi sukob s Rusijom.
